EU pomaže industriji čipova jer ne želi ovisiti od Kine, Tajvana i SAD-a

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu je objavila ambiciozan cilj:

"Europa je kontinent na kojem su počele svi industrijske promjene. Europa može postati i domovina sljedeće industrijske revolucije", rekla je von der Leyen s pogledom na razvoj i proizvodnju poluvodiča, industriju koju EU do 2030. želi subvencionirati s ukupno 43 milijarde eura. Osim toga se planira fleksibiliziranje pravila oko pružanja državne pomoći industriji poluvodiča. Uz pomoć državnih potpora i jeftinih kredita i za male start-upove trebao bi se stvoriti 'eko-sistem' za razvoj čipova visokog kapaciteta i njihovu proizvodnju u Europi, piše Deutsche Welle.

"Ne radi se samo o velikim firmama i velikim zemljama članicama, već i o manjim firmama posvuda u Europi, koje bi sudjelovale u procesu proizvodnje", rekla je europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager prilikom prezentacije Zakona EU-a o poluvodičima u Bruxellesu.

Trending

Kako Njemačka gleda na BiH? Ambasador Arnaut otkriva šta stranci stvarno misle

EU za sada na globalnom tržištu proizvođača poluvodiča ima udio od samo 10 posto. Po planovima Europske komisije, u idućih osam godina taj bi udio trebao porasti na 20 posto. S obzirom na činjenicu da će se svjetska potražnja za poluvodičima do kraja ovog desetljeća udvostručiti, produkcija bi u Europskoj uniji morala praktički biti učetverostručena kako bi se ostvario taj cilj, izračunao je europski povjerenik za industriju Thierry Breton.

Kontrola izvoza

Novost kod najavljenog zakonskog paketa EU-a je da bi Komisija ubuduće u slučaju "zastoja" u procesu snadbjevanja čipovima, na primjer za potrebe automobilske industrije kao tokom prošle godine, mogla proglasiti svojevrsno „izvanredno stanje" po pitanju čipova. U tom slučaju bi Komisija mogla prisiliti one firme koje su primile subvencije da svoje proizvode prodaju isključivo u Europi, odnosno da čipovima snadbjevaju određene branše.

"Trebamo biti vrlo oprezni oko moguće kontrole izvoza čipova", naglasila je povjerenica Vestager. Europska komisija bi, kako je rečeno, na tržištu mogla nastupiti i kao kupac poluvodiča – s ciljem osiguravanja snadbjevanja.

Globalna konkurencija

Zakonom o čipovima Europska unija se uključuje u globalnu utakmicu oko poticanja proizvodnje poluvodiča – u kojoj učestvuju i Kinezi i Amerikanci. SAD planira s oko 52 milijarde dolara subvencionirati produkciju kompjutorskih dijelova u toj zemlji. A Kina će u svoje državne firme za istraživanje i razvoj "upumpati" čak 150 milijardi dolara. "Europa nije izgubila tu utrku", smatra Luc van de Hove, šef vodećeg europskog istraživačkog instituta za proizvodnju poluvodiča „Imec" u belgijskom Leuvenu. I dodaje: "U nekim važnim branšama smo dosta jaki." EU je svjetski lider u sektoru proizvodnje i razvoja strojeva koji na silicijske pločice nanosi i „raspoređuje" nevjerojatno sićušne čipove. Osim toga se prije svega u Europi proizvode neke kemikalije i plinovi koji su potrebni u procesu produkcije čipova. "Ne vjerujem da je nužno sve sam raditi, ali je nužno ojačati poziciju Europe i na drugoj strani kreirati ovisnost drugih o Europi", izjavio je van de Hove za DW.

U posljednjih 30 godina u svijetu su se etablirali komplicirani i globalni lanci snadbjevanja. Najveći proizvođači se danas nalaze u Aziji, to su Tajvan, Južna Koreja i Kina. Finalizacija proizvodnje čipova odvija se gotovo isključivo na Dalekom istoku. Razvoj novih čipova velikog kapaciteta koncentrirao se na SAD i jednim manjim dijelom i na Europu, na primjer već spomenuti "Imec" u Belgiji.

(Ne)ovisnost o Kini

Cilj Europske komisije je "presiliti" kompletni proizvodni lanac u Europu, naglasila je povjerenica Margrethe Vestager. A kako bi Europa strateški postala neovisnija, potrebno je odvojiti se od Kine, smatraju Jan-Peter Kleinhans i John Lee iz Zaklade nova odgovornost u Berlinu. No, kako oni ipak napominju u svojoj analizi, Kina po tom pitanju ima određenu prednost – ta zemlja naime posjeduje važne rezerve rijetkih metala bez kojih nije moguća proizvodnja čipova. I dodaju kako bi Kina napadom na Tajvan, gdje se nalaze najveći svjetski proizvođači poluvodiča, mogla prouzročiti ogromnu krizu u proizvodnim lancima.

Ursula von der Leyen je kao predsjednica Europske komisije predložila partnerstva s poduzećima u SAD-u i Japanu. Potrebna je "ravnoteža ovisnosti", kaže ona. EU-komisija želi poticati i obrazovanje stručnog kadra, te se želi pobrinuti da i ubuduće prosperiraju i rastu male "silicijske doline" kao na primjer u njemačkoj saveznoj zemlji Saskoj, u Francuskoj, Belgiji ili u Nizozemskoj. Intel je najavio da će otvoriti novu tvornicu u Njemačkoj ili Italiji. Tako bi ta kompanija mogla profitirati od subvencija EU-a. Njemački proizvođači strahuju od toga da bi im ovaj američki div u tom slučaju mogao "preoteti" stručnu radnu snagu.