EU: Borrell upozorava na opasnost od kampanja dezinformisanja uoči izbora u Uniji

U brojnim zemljama širom svijeta ove godine održavaju se izbori, uključujući i izbore za novi saziv Europskog parlamenta u junu. Predstavnici Europske unije (EU) i službe koje se bave otkrivanjem i suzbijanjem dezinformacija već su uznemireni situacijom.

Diplomatska služba EU-a, poznata kao European Union External Action Service (EEAS), već je formirala posebnu radnu skupinu s ciljem suzbijanja dezinformacija. Nedavno su objavili izvještaj u kojem se navodi 750 slučajeva ciljanih dezinformacija od strane stranih aktera. Većina tih (dez)informacija potječe iz Rusije, koja se, prema autorima istraživanja, pokušava opravdati agresijom na Ukrajinu.

Veći dio dezinformacija usmjeren je protiv Ukrajine, a potom slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska. Više od 150 institucija, uključujući EU, NATO i medijske kompanije poput Deutsche Wellea, Reutersa ili Euronewsa, pogođeno je tim dezinformacijama.

Trending

Sindikat radnika trgovine BiH tvrdi: Tržni centar u bh. gradu radi uprkos neradnoj nedjelji

U svom drugom godišnjem izvještaju o dezinformacijama, EEAS govori o stalnim "namjernim, strateškim i koordiniranim pokušajima manipulacije činjenicama, poticanja zbunjenosti, unošenja jaza i širenja straha.

Josep Borrell, visokorangirani političar EU-a, nazvao je ovaj problem jednim od najvećih sigurnosnih prijetnji današnjice. On ističe da se radi o otrovu koji napada način razmišljanja, umjesto fizičke prijetnje. Dezinformacije mogu imati ozbiljne posljedice, kako je pokazao primjer iz Francuske, gdje je lažna informacija o aktivaciji terorističke organizacije dovela do ozbiljnih posljedica.

EEAS je pokrenuo projekat EUvsDisinfo 2015. godine, prateći višeslojne online informacijske operacije koje dolaze iz Rusije i ciljaju na više zemalja širom svijeta. Dezinformacije su često predstavljene kao djelo medijskih preduzeća ili zapadnih državnih institucija.

Uoči Europskih izbora, EEAS i druge organizacije upozoravaju na moguće dezinformacije koje bi mogle utjecati na političku klimu. Dezinformacije često imaju za cilj delegitimirati izbore šireći nedokazane tvrdnje o izbornoj manipulaciji, utjecaju iz inostranstva i nepoštenim praksama, piše DW.

Borrell naglašava da se dezinformacije brzo šire, a njihovo otkrivanje i proaktivno djelovanje igraju ključnu ulogu u zaštiti javnosti. Povećanje medijske pismenosti građana također je važno u borbi protiv dezinformacija.

Unatoč fokusu na Rusiju, izvještaj EEAS-a upozorava da ne treba precijeniti potencijalne rizike. Postoji zabrinutost da bi ekstremističke snage mogle utjecati na promjenu konsenzusa oko određenih pitanja u EU-u, što bi moglo dovesti do promjene stava EU-a prema tim pitanjima.

Za više informacija na ovu temu možete pročitati na linku OVDJE.