Ekonomija / Erdoganova teorija zavjere, poput Putina i Khameneija

17. 08. 2018. u 07:44:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 34

Turski predsjednik Recep Tayip Erdoan ima skoro monopol vlasti u svojoj zemlji, kroz posjedovanje snažne kontrole nad ekonomijom, medijima i vojskom, piše Radio Slobodna Evropa.

Pa ipak, autoritarni lider optužio je strane "zavjerenike“ i domaće sabotere za valutnu krizu i ekonomske poteškoće u zemlji. Kroz vladavinu turskom politikom više od 15 godina, prvo kao premijer, a od 2014. godine kao predsjednik, Erdogan je krivicu za vrijednost nacionalne valute, lire, svalio na "ekonomske teroriste na društvenim medijima" i "političke zavjerenike Sjedinjenih Država, saveznike NATO-a".

Erdoganove provokativne primjedve izazvale su negodovanje, ali borbeni lider je često pribjegavao igri svaljivanja krivice kada je satjeran uza zid. On je za neuspjeli državni udar 2016. godine optužio Fethullaha Gulena bez davanja ikakvih dokaza. On je potom podstakao masovnu čistku desetina hiljada navodnih Gulenovih pristalica u Turskoj, za koju grupe za zaštitu ljudskih prava tvrde da je bila izgovor da se ugasi neslaganje sa Erdoganovom politikom.

Međutim, Erdogan nije jedini autokratski lider koji krivicu svaljuje na domaće i strane neprijatelje i koji preusmjerava pažnju sa sopstvenih propusta.

Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Khamenei i ruski predsjednik Vladimir Putin takođe su okrivili zapadne "zavjerenike", petokolonaše, "strane agente" za ekonomske i političke probleme svojih zemalja.

"Snažnom čovjeku treba žrtveni jarac", kaže Garrett Jenkins, politički analitičar u Istanbulu. "Da li je to druga zemlja, etnička pripadnost ili vjerska manjina, oni su uvijek imali žrtve uz pomoć kojih pokušaju da objasne zašto su stvari krenule naopako. To je u njihovoj prirodi zato što je koncentracija moći u njihovim rukama".

"Ekonomski rat"

Zbog straha da Turska možda klizi u ekonomsku krizu, turska lira je zabilježila rekordan pad u odnosu na dolar. Pogoršanje odnosa sa Washingtonom ubrzalo je pad valute, koja je ove godine pala za čak 45 posto.

Washington je nametnuo sankcije dvojici ministara turske vlade zbog pritvaranja američkog sveštenika u Turskoj koji se tereti za terorizam, a prošle sedmice je Washington uveo tarife za uvoz turskih metala. Kao odgovor na to, Erdogan je rekao da je Turska bila meta "ekonomskog rata", a pozvao je i Turke da prodaju svoje dolare i evre u očajničkom pokušaju da zaustavi pad lire.

"Nema racionalnog objašnjenja za sve amortizacije i nestabilnosti lire u ovom napadu", kaže Can Selçuki, ekonomista iz Turske i član upravnog odbora istanbulskog centra za ekonomiju i spoljnopolitičke studije. "Depresijacija lire je rezultat stvarnih ekonomskih razloga. Dodajte tome napetost sa Sjedinjenim Državama i imate recept za visoku nestabilnost."

Ekonomisti kažu da Ankara mora da poveća kamatne stope kako bi ublažila rast inflacije, ali Erdogan to naziva neislamskim. On kaže da visoke kamatne stope izazivaju visoku inflaciju, što mnogi ekonomisti odbijaju da prihvate.

"Imali smo eroziju institucija jer je sve koncentrisano u Erdoganovim rukama", kaže Jenkins. "Imali smo eroziju ekspertize, jer se Erdogan okružio ljudima koji njemu govore samo "da", a drugi problem je što on ima svoje ideje o ekonomiji koja diktira tursku ekonomsku politiku".

Erdoganova taktika ogledalo je onoga što se koristi u Iranu i Rusiji, regionalnim silama kojima upravljaju autokratski lideri koji su optuženi za sistemsku korupciju i loše upravljanje u ekonomiji. Kao i Ankara, i Teheran i Moskva isto tako krive spoljne snage zbog svojih problema. Khamenei, koji je vladao Iranom od 1989. godine i koji ima poslednju reč o svim važnim državnim pitanjima, okrivio je strane "neprijatelje" za ekonomsku krizu u zemlji, pad nacionalne valute, rial i rasprostranjene proteste protiv Vlade zbog loših ekonomskih uslova.

Posebno je kritikovao Izrael - "cioniste" - i "satanističke" Sjedinjene Države.

Međutim, ekonomisti kažu da veliki broj ekonomskih problema u Iranu ima unutrašnje korijene, čak i ako su sankcije SAD-a pogoršale probleme. Iransku ekonomiju snažno kontroliše država, ona zavisi od nafte i gasa, a opterećena je kontrolama i smanjenjem cijena.

"Iranska vlada nije uspela da sprovede strukturne reforme koje bi vodile ka nekoj vrsti slobodnog tržišta , kao ni liberalizaciju koja je neophodna za rast", kaže Steve Hanke, ekonomista Univerziteta Johns Hopkins u Baltimoru. "Ekonomijom se potpuno pogrešno upravljalo od Islamske revolucije [1979. godine]. Ako bi došlo do krupnih reformi, privreda bi imala veliki i brz rast".

Ruski izvoz pao je u recesiju 2014. godine, kada su svjetske cene nafte oborene, i kada su zapadne zemlje nametnule sankcije Moskvi zbog njenog oduzimanja ukrajinskog krimskog poluostrva uz pomoć oružja i učešća u ratu u istočnoj Ukrajini.

Ali, Putin je kriv za povremeni pad rublje i ekonomsku stagnaciju posljednjih godina u onome što je Kremlj opisao kao pokušaje Zapada da "zadrži i oslabi Rusiju" - ignorišući ono što mnogi analitičari opisuju kao godine lošeg ekonomskog upravljanja i neuspeh Moskve da smanji preteranu zavisnost zemlje od izvoza nafte i gasa.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA