El Nino bi mogao uzrokovati više od 450.000 dodatnih smrti do februara: Ove su regije na udaru

Snažni klimatski fenomen El Niño mogao bi uzrokovati oko 451.000 dodatnih smrti povezanih s vrućinama širom svijeta u periodu od juna 2026. do februara 2027. godine, procjenjuju klimatski naučnici. Upozorenje se odnosi na posljedice dodatnog porasta temperatura, uz već postojeće zdravstvene rizike povezane s klimatskim promjenama.

Prema izvještaju koji prenosi Guardian, među najpogođenijim državama u narednih šest mjeseci mogle bi biti Nigerija, Indonezija, Sudan, Indija i Brazil. Sjedinjene Američke Države također se nalaze među 20 zemalja s najvećim procijenjenim brojem dodatnih smrtnih slučajeva, uz oko 3.500 mogućih smrti povezanih s vrućinama. Posebno izloženi mogli bi biti afrički Sahel i jugoistočna Azija.

Istraživači navode da se procjena odnosi na dodatne smrti povezane s visokim temperaturama, a ne na sve moguće posljedice fenomena. El Niño može utjecati i na pojavu suša, šumskih požara i poplava, što dodatno ugrožava stanovništvo. Prema upozorenjima Svjetskog programa za hranu iz augusta, njegove posljedice mogle bi dovesti oko 50 miliona ljudi u stanje akutne gladi i doprinijeti rastu cijena hrane.

Trending

Helikopter pao nedaleko od kuća, izlila se velika količina kerozina: Strahuje se od eksplozije

Procjena od 451.000 smrti zasnovana je na metodama koje prate mjesečnu vezu između temperatura i dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u 24.378 regija širom svijeta. Ti podaci kombinirani su s prognozama porasta temperatura usljed El Niña. Kao osnova za poređenje korišten je prosječan broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u periodu od 1996. do 2025. godine. Izvještaj još treba biti dostavljen naučnom časopisu, a njegovi autori ističu da je važno pravovremeno upozoriti na moguće posljedice.

Naučnici upozoravaju da bi povećanje temperatura moglo imati dugoročne posljedice po zdravlje, sigurnost hrane i dostupnost vode. El Niño je prirodni klimatski fenomen, ali se njegovi učinci odvijaju u uslovima globalnog zagrijavanja, koje povećava osnovne temperature na planeti. Među mjerama koje bi mogle pomoći u zaštiti stanovništva navode se preciznije prognoze vrućina, otvaranje rashladnih centara, jačanje zdravstvenih službi tokom najtoplijih perioda i bolja zaštita ljudi koji rade na otvorenom.

Prema procjenama istraživača, povećan broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama mogao bi se nastaviti i nakon februara, sve do juna ili jula 2027. godine. Zbog toga stručnjaci naglašavaju potrebu za pripremom zdravstvenih i drugih službi, kao i za dugoročnim mjerama koje bi zajednicama pomogle da se lakše nose s ekstremnim temperaturama.