Duboke pukotine društva: Izraelska skloništa zalupila vrata za Palestince dok padaju bombe

6
Radiosarajevo.ba
Duboke pukotine društva: Izraelska skloništa zalupila vrata za Palestince dok padaju bombe
Foto: EPA-EFA / Palestinci nemaju skrovište

Izrael i Iran ratuju od 13. juna 2025. godine, kada je Izrael započeo zračne napade na nuklearna postrojenja i druge vojne lokacije. Iran je ubrzo odgovorio, a konfliktu na Bliskom istoku se ne nazire kraj.

Iranske rakete koje su padale na Izrael, uzrokovale su masovni bijeg stanovnika izraelskih gradova poput Tel Aviva i Haife da bježe u skloništa.

Sirene su se oglasile diljem zemlje, a ljudi su se sklanjali od bombi. No, za neke građane Izraela, kako izvještava Al Jazeera, ne vrijede ista pravila.

Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"

Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"

Za neke palestinske građane Izraela – dva miliona ljudi, ili otprilike 21 posto stanovništva – vrata su se zalupila, ne silinom eksplozija i ne od strane neprijatelja, već od strane komšija i sugrađana.

Uglavnom živeći u gradovima, mjestima i selima unutar međunarodno priznatih granica Izraela, mnogi palestinski građani Izraela našli su se isključeni iz infrastrukture koja spašava živote tokom najgorih noći iransko-izraelskog sukoba do sada.

UŽIVO | Rat Izraela i Irana: Iran lansirao superteške rakete dugog dometa na Izrael

UŽIVO | Rat Izraela i Irana: Iran lansirao superteške rakete dugog dometa na Izrael

Za Samar al-Rashed, 29-godišnju samohranu majku koja živi u pretežno jevrejskom stambenom kompleksu u blizini Acre, stvarnost te isključenosti došla je u petak navečer. Samar je bila kod kuće sa svojom petogodišnjom kćerkom Jihan. Dok su sirene parale zrak, upozoravajući na nadolazeće projektile, zgrabila je kćerku i pojurila u sklonište zgrade.

"Nisam imala vremena ništa spakovati", prisjetila se. "Samo vodu, naše telefone i ruku moje kćerke u mojoj."

Uspaničena majka pokušala je ublažiti strah svoje kćerke, dok je prikrivala svoj, nježno je ohrabrujući na tihom arapskom da prati njene žurne korake prema skloništu, dok su i druge komšije silazile niz stepenice.

Ali na vratima skloništa, rekla je, jedan izraelski stanovnik, čuvši je kako govori arapski, blokirao im je ulaz – i zatvorio im vrata pred nosom.

"Bila sam zapanjena", rekla je. "Tečno govorim hebrejski. Pokušala sam objasniti. Ali me je on pogledao s prezirom i samo rekao: 'Nije za tebe.'"

U tom trenutku, rekla je Samar, otkrivene su duboke pukotine izraelskog društva. Vraćajući se u svoj stan i gledajući udaljene projektile koji su osvjetljavali nebo i povremeno udarali o tlo, bila je prestravljena i prizorom i svojim susjedima.

Diskriminacija unutar Izraela

Palestinski građani Izraela dugo se suočavaju sa sistemskom diskriminacijom – u stanovanju, obrazovanju, zapošljavanju i državnim službama. Uprkos tome što imaju izraelsko državljanstvo, često se tretiraju kao građani drugog reda, a njihova lojalnost se rutinski dovodi u pitanje u javnom diskursu.

Prema Adalahu - Pravnom centru za prava arapskih manjina u Izraelu, više od 65 zakona direktno ili indirektno diskriminira palestinske građane. Zakon o nacionalnoj državi usvojen 2018. godine učvrstio je ovu nejednakost definirajući Izrael kao "nacionalnu državu jevrejskog naroda", što je, prema kritičarima, institucionaliziralo aparthejd.

U ratnim vremenima, ta diskriminacija se često pojačava.

Palestinski građani Izraela često su izloženi diskriminirajućem policijskom nadzoru i ograničenjima tokom perioda sukoba, uključujući hapšenje zbog objava na društvenim mrežama , uskraćivanje pristupa skloništima i verbalno zlostavljanje u mješovitim gradovima.

Mnogi su već prijavili da su iskusili takvu diskriminaciju.

U Haifi, 33-godišnji Mohammed Dabdoob radio je u subotu navečer u svojoj radionici za popravak mobilnih telefona kada su istovremeno svi telefoni zazvonili uz zvuk upozorenja, što je izazvalo njegovu anksioznost. Pokušao je završiti popravku pokvarenog telefona, što ga je zadržalo. Zatim je požurio da zatvori radionicu i otrčao prema najbližem javnom skloništu, ispod zgrade iza svoje radionice. Približavajući se skloništu, otkrio je da su njegova čvrsta vrata zaključana.

"Pokušao sam s kodom. Nije uspjelo. Zakucao sam na vrata, pozvao one unutra da otvore – na hebrejskom – i čekao. Niko nije otvorio", rekao je. Nekoliko trenutaka kasnije, projektil je eksplodirao u blizini, razbivši staklo preko puta ulice. "Mislio sam da ću umrijeti."

"Bilo je dima i vriske, a nakon četvrt sata, sve što smo mogli čuti bili su zvukovi policije i hitne pomoći. Scena je bila zastrašujuća, kao da sam proživljavao noćnu moru sličnu onoj koja se dogodila u luci Bejrut“, dodao je, misleći na eksploziju u luci Bejrut 2020. godine .

Skamenjen čistim strahom i šokom, Mohammed je iz svog skrovišta na obližnjem parkingu posmatrao kako se haos odvija, i ubrzo su se vrata skloništa otvorila. Dok su oni koji su bili unutra počeli izlaziti, on ih je šutke gledao.

"Nemamo prave sigurnosti za nas", rekao je. "Ni od raketa, ni od ljudi koji bi trebali biti naše komšije."

Portal Radiosarajevo.ba prati događaje iz minute u minutu - možete pratiti OVDJE - a, više informacija nalazi se i na OVOM LINKU.

/ Anketa

Da li će se SAD i Europa vojno uključiti u sukob Izraela i Irana?
Rezultati

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (6)

/ Povezano

/ Najnovije