Dramatično upozorenje njemačkih ekonomskih institucija: Prijeti nam katastrofa

U svojoj dvogodišnjoj Zajedničkoj ekonomskoj prognozi, objavljenoj u srijedu, pet najvećih njemačkih ekonomskih institucija oštro su smanjili svoje prognoze BDP-a jer rat u Ukrajini usporava oporavak od pandemije COVID-19.

Ekonomski instituti RWI iz Essena, DIW iz Berlina, Ifo iz Münchena, IfW iz Kiela i IWH iz Hallea sada očekuju rast njemačkog BDP-a za 2,7 posto u ovoj i 3,1 posto u 2023. godini, ali pod pretpostavkom da neće biti daljnje ekonomske eskalacije zbog rata u Ukrajini i dotoka ruskog plina u Europu, piše CNBC podsjećajući da su tih pet instituta ranije predviđali ovogodišnji rast njemačke privrede od 4,8 posto.

Njemačka, a s njome i većina Europe, nalazi se u škripcu. S jedne strane ekonomski su ovisne o ruskom plinu, dok ih s druge strane pritišće moralni imperativ i osjećaj krivnje da svakim preuzetim kubnim metrom tog plina financiraju agresiju Kremlja na Ukrajinu. Taj osjećaj krivnje Europi, a naročito Njemačkoj "nabija" ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

On je u više navrata pozvao EU i njezine najveće članice pojedinačno da uvedu potpuni embargo na uvoz ruskih energenata - nafte, plina i ugljena - zbog zločina ruskih snaga nad civilima u Ukrajini. Zelenskijev stav, koji također treba uvažavati s obzirom na situaciju u kojoj je Ukrajina, kulminirao je njegovim odbijanjem da primi u posjet njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera.

Steinmeier je skupa s poljskim predsjednikom Andzrejem Dudom i predsjednicima triju baltičkih država trebao u srijedu otputovati u Kijev i tom gestom izraziti snažnu solidarnost s Ukrajinom. No uoči puta, dok je Steinmeier bio u Varšavi, iz Kijeva je diskretno poručeno da je njemački predsjednik ondje "persona non grata".

Kijev očito ne oprašta Steinemieru što je kao SPD-ov ministar vanjskih poslova u vladi kancelarke Angele Merkel 2008. godine sudjelovao u stavljanju veta na članstvo Ukrajine u NATO-u i što je kasnije snažno zagovarao projekte plinovoda Sjeverni tok i Sjeverni tok 2 kojima put ruskoga plina do Europe zaobilazi Ukrajinu.

No, nije samo Steinmeier izložen teškim kritikama Kijeva. Ukrajinski dužnosnici ovih dana oštro su prozivali i sadašnjeg njemačkog kancelara Olafa Scholza, a naročito bivšu kancelarku Merkel. Kako je to sažeo ukrajinski veleposlanik u Berlinu Andrij Melnik, Njemačkoj je "odnos s Rusijom bio fundamentalan, gotovo svet", čak i nakon što je Rusija anektirala Krim. Tu je ocjenu prisnažio i njemački politolog Stephan Bierling sa Sveučilišta Regensburg kazavši:

"Sve njemačke vlade od dolaska Putina na vlast slale su signale da su im važniji neproblematični odnosi s Moskvom od sudbine Ukrajine. To je ohrabrilo Kremlj da napadne."

Iako se nakon kritika iz Ukrajine njemački predsjednik posuo pepelom priznavši "pogrešne procjene" u vezi Rusije, Ukrajina to ne smatra dovoljnim, prenosi Net.hr.

Njemačka i Europa uvučene su u zamku iz koje je teško izaći neokrznut. Dok političari poput Steinmeiera sada moraju balansirati između moralnih i ekonomskih imperativa, energetski stručnjaci i ekonomisti svjesni su opasnosti tih zamki. Da se Njemačka mora i dalje oslanjati na ruski plin upozorio je ovih dana izvršni direktor vodeće njemačke elektroenergetske tvrtke E.ON Leonhard Birnbaum.

"Smatramo da nam ruski plin treba. Tačka. Pogotovo zato što bismo se sada trebali više oslanjati na plin, jer želimo prestati koristiti ugalj”, rekao je i naglasio da je Plinovod Sjeverni tok 2 neophodan "iz perspektive energetske ekonomije".

"Sjeverni tok 2 pomaže. Politička je procjena možda drugačija i o tome treba raspravljati u političkoj areni. (...) Budemo li se morali oslanjati na ukapljeni plin, cijene plina u Europi bit će puno veće nego do sada. Da bi cijene pale, u Evropu mora plinovodima stizati više plina. To, naravno, znači i uvoz iz Rusije. Nadam se razumnom ishodu, unatoč trenutnim napetostima", kazao je šef E.ON-a.

Namjera EU da zabrani uvoz energenata iz Rusije mogla imati strašne ekonomske posljedice za obje strane. Uvodeći sankcije Rusiji, Europa bi sankcionirala i samu sebe. U slučaju potpunog prekida opskrbe ruskom energijom, onih pet njemačkih ekonomskih instituta u svome zajedničkom izvješću predviđa Njemačkoj kumulativni gubitak ove i sljedeće godine od otprilike 220 milijardi eura. To je više od 6,5 posto godišnje ekonomske proizvodnje i rezultiralo bi ovogodišnjim rastom BDP-a od samo 1,9 posto i smanjenjem od 2,2 posto iduće godine.

"Ako bi opskrba plinom bila prekinuta, njemačka privreda doživjela bi oštru recesiju", kazao je Stefan Kooths, direktor instituta IfW iz Kiela.

Kooths preporuča europskim vladama da izbjegavaju “loše ciljane transfere” kako bi ublažili veće cijene energije jer bi to moglo dodatno povećati inflaciju, pogoršati probleme kućanstava s niskim prihodima i povećati ukupne ekonomske troškove. I Europska središnja banka suočava se s proturječnim izazovom obuzdavanja rekordno visoke inflacije bez zaustavljanja već oslabljenog gospodarskog rasta, koji će vjerojatno biti dodatno pogođen šokovima opskrbe kako rat u Ukrajini bude trajao, piše CNBC.

Prema Eurostatu, inflacija u eurozoni u martu je na godišnjoj razini bila 7,5 posto, dok njemački instituti predviđaju cjelogodišnji prosjek u 2022. od 6,1 posto, što bi bila najviša inflacija u proteklih 40 godina. No, u slučaju prekida opskrbe energentima iz Rusije instituti predviđaju porast na rekordnih 7,3 posto. Ranije predviđena stopa inflacije od 2,8 posto za sljedeću godinu također bi, u slučaju embarga na ruske energente, porasla na 5 posto.

"Udarni valovi rata u Ukrajini opterećuju privrednu aktivnost i na strani ponude i na strani potražnje. Državni paketi poticaja tijekom pandemije već su imali inflatorni učinak. Povećanje cijena kritičnih energenata nakon ruske invazije dodatno potiče pritisak na rast cijena", upozorio je Kooths iz instituta IfW u Kielu.

Geraldine Sundstrom iz američkog investicijskog fonda PIMCO kaže da je trenutni rizik od recesije u Europi mnogo veći nego u SAD.

"Europska privreda nije u jednako snažnoj poziciji kao američko i Europa je na pragu potencijalne industrijske recesije koja će ovisiti o prekidu sukoba u Ukrajini i od onoga što se događa u Azij. Vidjeli smo, posebno u automobilskoj industriji, da brojne tvornice moraju zatvoriti pogone zbog nedostatka dijelova što je već dovelo do otpuštanja dijela radnika u Njemačkoj", kazala je Sundstrom za CNBC.