Dolaze im novi klijenti: Crkvene banke okreću milijarde eura u Njemačkoj

U Njemačkoj ima gotovo 3.000 banaka. Od onih velikih, pa preko privatnih i štedionica, sve do zadružnih banaka kao što su Volksbank ili Raiffeisen Bank.

Ima i banaka za koje čovjek nikad ne bi očekivao da se u današnje vrijeme bave finansijskim uslugama. Postoje dvije banke koje pripadaju evangelističkoj crkvi i pet koje pripadaju katoličkoj crkvi. I one obrću milijarde eura.

Evangelistička banka KD sa sjedištem u Dortmundu raspolaže kapitalom od oko sedam milijardi eura (oko 13 milijardi KM) i spada među najveće zadružne banke u Njemačkoj. Katolička banka BiB raspolaže kapitalom od oko 6,5 milijardi evra (12 milijardi KM).

Trending

Najavljen protest protiv izgradnje mini hidroelektrane: 'Pohlepnih je bezbroj, a Ona je jedna'

Onaj ko želi da otvori račun u nekoj od tih banaka, ne mora da se izjašnjava o svojoj vjerskoj pripadnosti. Jer, i KD i BiB su univerzalne banke koje nude usluge privatnim licima, od kredita za kupovinu automobila, do finansiranja kupovine nekretnine.

Banka KD je, kao i većina drugih crkvenih banaka, osnovana 1920-ih godina kao zadruga za finansiranje crkvenih i karitativnih ustanova.

"Naš osnivač, teolog Martin Nimeler, htio je da sagradi dječji vrtić, ali od štedionica i banaka nije mogao da dobije kredit za tu svrhu", priča Ekkehard Tizler, predsjednik Uprave KD-banke.

Dodaje da se težište rada banke nije promijenilo još od osnivanja.

"Rado finansiramo i socijalne i ekološke projekte. Za to smo izdvojili kredite u visini od oko tri milijarde eura (oko 6 milijardi KM)", kaže on.

Tizler kao primjer navodi izgradnju jedne kuće za pomoć mladima u evangelističkom dekanatu Minhen. Osim toga, banka KG kreditira i izgradnju socijalnih stanova, kao i sanaciju starih zgrada kako bi stariji ljudi koji tamo već dugo žive mogli tu da ostanu da stanuju i u starosti.

"Crkve mogu dobiti kredite za finansiranje svojih projekata i kod poslovnih banaka, ali crkvene banke tu imaju određene prednosti", kaže Stephan Paul, profesor na Rurskom univerzitetu u Bohumu.

Crkvene banke su, dodaje, oduvijek investirale u "gradnju i održavanje, modernizaciju i proširenje tih zgrada i na tom području im je težište".

Uz to su uslovi kod crkvenih banaka često povoljniji nego kod velikih banaka.

Pored uobičajenih klijenata iz Crkve i Diakonije, banka KD danas ima i oko 28.000 privatnih klijenata, koji su često poslom ili kroz volonterski rad povezani s Crkvom ili Diakonijom.

Procenat privatnih klijenata u bilansu banke u međuvremenu iznosi oko deset posto. Finansijski stručnjak Stephan Paul nije iznenađen time što mnogi klijenti koriste crkvene banke kao univerzalne. 

"Brojni klijenti cijene kad sve usluge dobiju od jedne banke. Ne žele da kupovinu kuće finansira jedna, a na primjer kupovinu automobila druga banka", kaže on. 

Osim toga, kamate koje crkvene banke nude svojim klijentima za štednju po viđenju ili oročenu štednju nisu ništa lošije nego kod velikih poslovnih banaka ili štedionica.

To važi i za katoličku zadružnu banku BiB. I tu je težište rada na finansiranju socijalnih ustanova, od nege starijih i nemoćnih, pa do bolnica.

Banka BiB zapošljava gotovo 180 službenika i ima bilans od 6,5 milijardi eura (12.72 milijardi KM). 

"To je novac kojim BiB želi nešto da pokrene. Mi smo crkvena banka koja s 4,5 milijarde eura (8.80 milijardi KM) ima jedan od najvećih kreditnih portfolija", kaže predsjednik Uprave Peter Gilman.

U poređenju s velikim bankama kao što je na primjer Deutsche Bank, crkvene banke djeluju kao patuljci. Deutsche Bank je 2023. godine imala više od 90.000 zaposlenih i bilans od 1.300 milijardi eura (2.543 milijardi KM).

Crkvene banke ostavljaju utisak da mogu da usklade novac i etiku. Presudno je i za crkvene banke da poslovanje bude pozitivno. Tako je BiB prošle godine dobila 1.500 novih privatnih klijenata, a ta tendencija je u porastu.

Gilman kaže da skoro 15 odsto poslovnog obima otpada na privatne klijente. 

"Privatni klijenti su važna ciljna grupa za banku koja je orijentisana socijalno-ekološki. Mi nismo banka koja se koncentriše samo na institucije, već želimo da budemo prisutni i među širokim slojevima društva", kazao je Gilman, piše Deutsche Welle.