Da li su Trumpove carine zapravo dobra stvar? Ovo je potencijalni korak EU

Donald Trump mogao bi biti najbolja stvar koja se desila slobodnoj trgovini, barem kada je riječ o Europi. Podižući carinski "zid" oko Sjedinjenih Američkih Država u znak podrške svojoj agendi "Amerika na prvom mjestu", američki predsjednik nenamjerno potiče druge zemlje širom svijeta da se udruže u nastojanju da ublaže snažan udar na njihov izvoz koji će im njegova politika prouzročiti.

Europska unija je, pod pritiskom protekcionističke Francuske i međunarodnih klimatskih protesta, u posljednjih pet godina nastojala koristiti trgovinsku politiku kako bi projicirala vrijednosti europskog bloka u pogledu ljudskih prava i održivosti, što je izazvalo frustraciju kod partnera poput Indije, Indonezije i južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur.

Međutim, sada kada Sjedinjene Države, europski povijesni saveznik, žele igrati samostalnu igru i remete globalna tržišta i trgovinske mreže svojim carinskim udarom, EU brzo poduzima inicijativu te se predstavlja kao snažan liberalni trgovinski blok otvoren za poslovanje. Prekretnički trenutak Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da se mnoge zemlje sada okreću Bruxellesu kao pouzdanom partneru koji neće "promijeniti mišljenje preko noći".

Trending

BiH će večeras saznati potencijalne protivnike na SP-u: Žrijeb u direktnom TV prijenosu

"U sve nepredvidljivijem globalnom okruženju, zemlje se stavljaju u red za suradnju s nama“, rekla je ona za Politico. Ovaj prekretnički trenutak osobito oduševljava ekonomski liberalnije zemlje EU-a, koje su često bile kritične prema protekcionističkim instinktima Francuske. "Imamo slobodne trgovce, Švedsku, nordijske, baltičke zemlje. Imamo neke protekcionističke zemlje.

A onda imamo neke ‘swing’ države u sredini. I mnoge od tih ‘swing’ država zapravo se kreću u našem smjeru", rekao je švedski ministar trgovine Benjamin Dousa za Politico na marginama nedavnog sastanka ministara trgovine EU-a u Luksemburgu. "Među državama članicama postoji osjećaj hitnosti da moramo otvoriti nove trgovinske rute, moramo potpisati nove sporazume o slobodnoj trgovini", dodao je on.

Očekuje se da će Trumpove carine – 10 posto na većinu zemalja, 145 posto na Kinu i 25 posto na čelik, aluminij i automobile – ove godine smanjiti globalnu trgovinu robom za 3 postotna boda. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) sada predviđa da će se globalna trgovina ove godine smanjiti za 0.2 posto. Međutim, mogla bi pasti za čak 1.5 posto ako Trump ponovo uvede više "recipročne" carine – 20 posto na EU – koje je privremeno suspendirao na 90 dana kako bi dobio vrijeme za pregovore o trgovinskim sporazumima.

24.04.25. 13:21

Švedski Gripeni prvi put učestvovali u borbenom NATO letu - odgovorili na rusku provokaciju

Otkako je potvrđena u prosincu, druga Europska komisija pod vodstvom von der Leyen ubrzano sklapa dogovore. Bruxelles je zatvorio desetljeća duga pregovaranja s blokom Mercosur, Meksikom i Švicarskom. Također je ponovo pokrenuo pregovore s Malezijom i započeo razgovore s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

EU treba sporazume Von der Leyen je obećala da će ove godine sklopiti iznimno zahtjevan sporazum o slobodnoj trgovini s Indijom te želi istražiti mogućnosti "bliže saradnje" sa članicama Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), sporazuma o slobodnoj trgovini koji uključuje desetak zemalja iz regije Indo-Pacifika, a kojem se nedavno pridružila i Ujedinjena Kraljevina. Zemlje EU-a poput Francuske, Belgije ili Austrije, koje su nekoć odugovlačile s otvaranjem svojih osjetljivih tržišta, sada gledaju na trgovinske dogovore kao na geopolitičku nužnost, a ne samo ekonomski bonus. Primjer je Francuska, gdje je cijela politička elita ranije odbacila trgovinski sporazum EU-a i Mercosura kao politički i ekonomski toksičan, a sada tiho ublažava svoj stav zbog Trumpove trgovinske ofenzive.

"Nema smisla ostati fiksiran na Mercosur, koji je pregovaran u dobrim uslovima", rekla je Marie-Pierre Vedrenne, liberalna članica Europskog parlamenta iz stranke Modem, koja je član i premijer François Bayrou. "Moramo promijeniti način razmišljanja, inače ćemo propustiti napredak svijeta", dodala je. Transatlantska trgovinska veza je najvažnija u Europi, s ukupnom dvosmjernom trgovinom od 1.6 milijardi eura (3.13 milijardi KM). Slijede Ujedinjena Kraljevina, Kina i Švicarska. Iako su EU i Kina razmatrale hoće li resetirati svoje veze u svjetlu Trumpovih carina, trgovinski sporazum nije u planu, što navodi EU da širi svoju mrežu.

Za dužnosnike EU-a koji su upoznati s Trumpovim načinom rada, promjena ostavlja déjà vu dojam. Kada je Trump prvi put preuzeo dužnost 2017. godine, EU je upravo izašla iz "velike, groteskne sage o Kanadi", rekao je Demarty, podsjećajući na to kako je belgijska regija Valonija mjesecima blokirala ratifikaciju Sveobuhvatnog privrednog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade i EU-a. Tada su, kaže, "osjetili promjenu u stavu prema trgovini". "I od trenutka kada je Trump postao vrlo neprijateljski nastrojen prema trgovini, oni koji su bili puno manje entuzijastični po pitanju trgovine – zbog neprijateljstva prema Trumpu – skloni su ublažiti svoje stajalište", dodao je.

24.04.25. 06:46

Trump smatra da ima dogovor s Putinom i Zelenskim, njegovi saradnici misle drugačije

Također, opći izbori u Australiji, koji su predviđeni za 3. maj, mogli bi otvoriti vrata za novi pokušaj trgovinskog sporazuma nakon što su pregovori propali u samoj završnici krajem 2023. godine.

"Trumpova politika će natjerati sve da pristanu razvijati trgovinske odnose s ostatkom svijeta i stoga dodatno povećati broj sporazuma o slobodnoj trgovini“, smatra Jean-Luc Demarty, koji je bio na čelu ureda za trgovinu EK-a tijekom prve Trumpove administracije. Međutim, unatoč svim kratkoročnim olakšanjima za slobodne trgovce u europskom bloku, to ne znači da će put do sporazuma o slobodnoj trgovini postati lakši – barem ne još, piše Politico. Postoji velika zabrinutost da bi Trumpove carine mogle uzrokovati preusmjeravanje kineskog izvoza – isključenog s američkog tržišta – u Europu. Taj scenarij izazvao je pozive na veću zaštitu jedinstvenog tržišta EU-a.

Iako je Trump pobudio nade da bi transatlantski trgovinski konflikt mogao sretno završiti kada je talijanska premijerka Giorgia Meloni posjetila Bijelu kuću prošlog tjedna, dalekosežni trgovinski sporazum ipak nije u planu. To je nešto za što se posebno zalagao budući njemački kancelar Friedrich Merz, koji je nepokolebljiv u stavu da je "najbolja stvar" koju Europa može učiniti s Washingtonom postizanje nula carina. Otkako su pregovori o kontroverznom Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) propali 2016. godine, Europska unija je dodatno osnažila vlastite standarde zaštite okoliša i ljudskih prava. Pa čak i kada bi ublažila ili odgodila ključne aspekte svoje zelene agende, to ne bi bilo dovoljno da zadovolji administraciju u Washingtonu, kojoj je biznis na prvom mjestu.

Demarty smatra da bi oživljavanje tog transatlantskog sporazuma bila velika pogreška. "To nikuda ne vodi. Vodio sam tu stvar više od četiri godine i shvatio sam da su to nemogući pregovori", zaključio je.