Da li je bilo sukoba između lidera talibana u predsjedničkoj palači u Kabulu?

Žestok sukob izbio je između lidera talibana samo nekoliko dana nakon što su uspostavili novu vladu u Afganistanu, rekli su za BBC visoki talibanski zvaničnici.

Pristalice dvije suparničke frakcije navodno su se potukle u predsjedničkoj palači u glavnom gradu Kabulu. Čini se da je uzrok sukoba svađa oko toga ko je najzaslužniji za pobjedu nad SAD-om i kako je vlast podijeljena u novoj vladi.

Talibani su službeno demantovali te izvještaje.

Trending

Heroji.ba: Online mapa i registar šehida i poginulih branitelja dostupni javnosti

Talibani su prošlog mjeseca preuzela kontrolu nad Afganistanom i od tada su zemlju proglasili "Islamskim Emiratom Afganistan". Njihova nova privremena vlada sastoji se uglavnom od muškaraca i visoko rangiranih talibanskih ličnosti, od kojih su neki poznati po napadima na američke snage u posljednje dvije decenije.

Do fizičkog sukoba je došlo nakon što je suosnivač talibana, Mullah Abdul Ghani Baradar, nestao na nekoliko dana.

Jedan talibanski izvor rekao je za BBC Pashto da su Baradar i Khalil ur-Rahman Haqqani, ministar za izbjeglice i istaknuta ličnost u militantnoj mreži Haqqani, razmijenili teške riječi prije nekoliko dana.

Viši pripadnik talibana sa sjedištem u Kataru i osoba povezana sa osobama bliskim događaju također su potvrdili da se sukob između Baradera i Haqqanija dogodio krajem prošle sedmice.

Izvori kažu da je rasprava izbila jer je Baradar, novi potpredsjednik vlade, bio nezadovoljan strukturom njihove privremene vlade.

Do svađe dolazi i zbog nesuglasica oko toga ko kod talibana treba biti zaslužan za pobjedu u Afganistanu.

Baradar navodno vjeruje da naglasak treba staviti na diplomatiju koju provode ljudi poput njega, dok članovi grupe Haqqani, koju vodi jedna od najviših talibanskih ličnosti, i njihovi sljedbenici kažu da je to postignuto borbama.

Baradar je bio prvi talibanski vođa koji je direktno komunicirao s jednim američkim predsjednikom. On je telefonski razgovarao s Donaldom Trumpom 2020. godine. Prije toga, potpisao je sporazum iz Dohe o povlačenju američkih trupa u ime talibana.

U međuvremenu, utjecajna mreža Haqqani povezana je s nekim od najnasilnijih napada koji su se posljednjih godina dogodili u Afganistanu protiv afganistanskih snaga i njihovih zapadnih saveznika. SAD su tu grupu označile kao terorističku organizaciju.

Njen vođa, Sirajuddin Haqqani, ministar je unutrašnjih poslova u novoj vladi.

Glasine o sukobima između talibana šire se od kraja prošle sedmice, kada je Baradar, jedna od najpoznatijih osoba kod talibana, nestao iz javnosti. Na društvenim mrežama spekuliralo se da je mrtav.

Talibanski izvori rekli su za BBC da je Baradar napustio Kabul i otputovao u grad Kandahar nakon što je došlo do svađe.

U zvučnom zapisu koji je navodni snimio Baradar, a koji je objavljen u ponedjeljak, suosnivač talibana rekao je da je "odsutan zbog putovanja".

"Svi smo dobro na mjestu na kojem se trenutno nalazim", rekao je.

BBC nije uspio potvrditi autentičnost snimka koji je objavljen na brojnim službenim talibanskim web stranicama.

Talibani su tvrdili da nije bilo svađe i da je Baradar na sigurnom, ali su objavili oprečne izjave o tome šta trenutno radi.

Glasnogovornik je rekao da je Baradar otišao u Kandahar da se sastane s vrhovnim vođom talibana, ali je kasnije rekao za BBC Pashto da je "umoran i da želi da se odmori".

Mnogi Afganistanci sumnjaju u ono što im talibani govore. Godine 2015. talibani su priznali da su više od dvije godine prikrivali smrt svog vođe osnivača Mullaha Omara, a za to vrijeme nastavili su izdavati izjave u njegovo ime.

Izvori su za BBC rekli da se očekuje da će se Baradar vratiti u Kabul i da bi se mogao pojaviti pred kamerom kada će negirati bilo kakve razmirice unutar talibanskih redova.

Također, vrhovni komandant taliban, Hibatullahu Akhundzadi, nikada nije viđen u javnosti. On je zadužen za politička, vojna i vjerska pitanja talibana.

U međuvremenu, vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Afganistana u utorak je pozvao međunarodne donatore da ponovo pokrenu humanitarnu pomoć, rekavši da međunarodna zajednica ne treba politizirati svoju pomoć.