Borba protiv seksualnog zlostavljanja: Kako možemo zaštititi djecu?

0
Radiosarajevo.ba
Borba protiv seksualnog zlostavljanja: Kako možemo zaštititi djecu?
Foto: Pexels / Uplakana djevojčica

Nekoliko sedmica prije prijevremenih izbora za Bundestag, koji će se održati 23. februara, njemački parlament usvojio je zakon za „jačanje struktura protiv seksualnog nasilja nad djecom i maloljetnicima". 

Nakon dugih pregovora, na nacrt zakona su se usaglasili Socijaldemokrati (SPD), Zeleni, konzervativna Unija CDU/CSU i liberalna FDP.

Zakon se fokusira ne samo na istraživanje slučajeva zlostavljanja, već i na povećanje preventivnih mjera protiv seksualiziranog nasilja nad djecom i mladima. Također, žrtvama će se omogućiti lakši pristup dokumentaciji o njihovim slučajevima, npr. u centrima za socijalnu zaštitu.

'Vlast će se promeni, lopove': Građani Niša zasuli jajima i vodom funkcionere SNS-a

'Vlast će se promeni, lopove': Građani Niša zasuli jajima i vodom funkcionere SNS-a

Pravo na uvid u dokumentaciju

Lena Jensen je 31-godišnja žena koja smatra da bi joj to pravo pomoglo. Sada mirno i staloženo govori o onome šta joj se dogodilo. To ranije nije bilo moguće. Između druge i šeste godine života bila je seksualno zlostavljana i snimana tokom tog čina. "Najviše bih voljela da sam imala više mogućnosti da se slučaj zaista rasvijetli, jer su počinioci i dalje na slobodi", kaže ona.

Njemačka već ima instituciju „Nezavisnog saveznog povjerenika za pitanja seksualnog zlostavljanja djece". Sada će ona biti unaprijeđena i utemeljena u zakonu. U okviru te institucije formirat će se i savjetodavno tijelo za žrtve, kao i komisija za istraživanje slučajeva zlostavljanja.

Povjerenik/povjerenica za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece ubuduće će Bundestagu redovno podnositi izvještaje o stanju seksualnog nasilja nad djecom i mladima, kao i o mjerama prevencije, podrške, istrage i obrade tih slučajeva. Trenutna povjerenica Kerstin Claus već je osnovala novo istražno tijelo za seksualizirano nasilje nad djecom.

Koliko je rasprostranjeno seksualno nasilje nad djecom u Njemačkoj?

Brojke u Njemačkoj rastu već godinama. Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), tokom 2023. godine svakog dana je 54 mališana bilo seksualno zlostavljano – što predstavlja porast od 5.5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser izjavila je: "Većina žrtava poznaje počinioce jer su oni članovi porodice, prijatelji ili poznanici. Posmatrati i reagovati kada postoji opasnost za djecu – to je ključni zadatak države, ali i cijelog društva."

Španska Katolička crkva: Seksualno zlostavljano više od 927 maloljetnika

Španska Katolička crkva: Seksualno zlostavljano više od 927 maloljetnika

Ipak, nije jasno da li se povećanje broja slučajeva može pripisati većoj svijesti i prijavljivanju  ili stvarnom porastu seksualnog nasilja. Stručnjaci pretpostavljaju da je tzv. „tamna brojka", odnosno broj neprijavljenih slučajeva, znatno veća. Posebno zabrinjava nagli porast širenja dječije i maloljetničke pornografije, uključujući fotografije i video snimke zlostavljane djece – poput Lene.

Manipulacija od strane zlostavljača

Lena Jensen dugo je šutila, jer su je počinioci manipulisali i plašili. "Kao dijete sam mislila da će se nešto loše dogoditi ljudima koje volim ako progovorim", kaže ona.

Manipulacija i zbunjivanje žrtava uobičajena su taktika seksualnih prijestupnika, kaže Lena Hensen iz organizacije „Strohhalm e.V." iz Berlina, koja pruža savjetovanje i preventivne programe.

"Zlostavljači koriste blisku emocionalnu povezanost s djetetom kako bi spriječili uspostavljanje povjerenja s drugim ljudima. Djeci oduzimaju pravo na vlastite emocije i percepciju, čime ih neprestano manipulišu."

Šta roditelji mogu učiniti?

Savjetnica Hensen naglašava da je od ključne važnosti da se tema seksualnog nasilja nad djecom u društvu destigmatizira i postane tema, o kojoj se može otvoreno razgovarati.

Djeca moraju od malih nogu biti osnažena, kako bi mogla prepoznati i prijaviti prelaženje njihovih granica. "Djeca, koja odrastaju s osjećajem da sama odlučuju o svom tijelu, imaju veće šanse da prepoznaju i verbalizuju kršenje granica", kaže Hensen. Ona smatra da je važno objasniti djeci razliku između „dobrih i loših tajni", između „cinkarenja i traženja pomoći" – te im ne nametati osjećaj krivice.

Uloga obdaništa i škola

Vrtići i škole mogu igrati ključnu ulogu kroz programe seksualnog obrazovanja. Djeca bi trebala naučiti osnovna pravila, vezana za seksualno ponašanje. Jedno od pravila, na primjer, glasi da je odraslima zabranjeno „igrati igre koje uključuju gledanje, dodirivanje ili svlačenje s djecom". Također bi im trebalo objasniti da seksualni činovi smiju postojati samo uz uzajamni pristanak svih učesnika.

Ko su počinioci?

Roditelji često uče djecu da se čuvaju nepoznatih osoba. Međutim, to zanemaruje činjenicu da većina počinilaca dolazi iz porodice, kruga prijatelja ili poznanika, upozorava Hensen. Mnogi od njih planiraju svoja djela unaprijed i biraju zanimanja ili okruženja koja im omogućavaju pristup djeci.

Jezivi podaci iz Njemačke: Svećenici optuženi za zlostavljanje slani na misije u inostranstvo

Jezivi podaci iz Njemačke: Svećenici optuženi za zlostavljanje slani na misije u inostranstvo

Prema istraživanjima, počinioci često imaju snažnu potrebu za moći i dominacijom. Samo kod manjeg broja se pojavljuje seksualno fiksiranje na djecu.

Internet kao katalizator

Julia von Weiler specijalizirala se za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

"Digitalne tehnologije omogućavaju počiniocima da anonimno i neometano stupe u kontakt s mališanima", kaže ona. Brzi razvoj tehnologije stvara velike sigurnosne rupe, a bez adekvatnih zakona i tehničkih rješenja, počinioci imaju gotovo neograničenu slobodu.

Von Weiler i njena organizacija „Innocence in Danger" zahtijevaju bolju digitalnu edukaciju u školama, kako za učenike, tako i za nastavnike. Također, smatraju da policija i pravosuđe trebaju više tehničke podrške i strožije zakone, a velike internet platforme bi morale preuzeti veću odgovornost za sprječavanje zloupotreba.

Prepoznavanje znakova kod djece

Kada je Lena postala agresivna, njena majka ju je odvela na terapiju. Tek tada je mogla prekinuti šutnju. Počeo je dugotrajan proces oporavka kroz traumaterapiju.

Hensen savjetuje roditeljima, koji sumnjaju da se nešto događa, da se obrate stručnjacima.

"Ako dijete odjednom počne da se ponaša drugačije, ako imamo ‘čudan' osjećaj, onda trebamo pažljivo posmatrati situaciju", kaže ona.

Zbog nedostatka dokaza, pravosudni postupak u slučaju Lene Jensen je obustavljen.

Prije tri godine Lena je odlučila javno podijeliti svoju priču. Na društvenim mrežama objavljuje edukativne videozapise i svakodnevno prima poruke od drugih žrtava, koje anonimno objavljuje.

Ona vjeruje da se problem može riješiti samo ako se o njemu otvoreno govori, piše Deutsche Welle.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije