Beč "čipuje" šišmiše: Evo u čemu je njihova posebnost

Tim naučnika će u naučno-istraživačke svrhe čipovati 22 postojeće vrste šišmiša u Beču.

Cilj istraživanja je ispitati staništa i mjesta kretanja ovih životinja u gradu. Posebna pažnja se poklanja vrstama koje naseljavaju potkrovlja i pukotine na kućama. U zoo vrtu Lainzer Tiergarten, gdje love insekte, postavljeno je nekoliko mreža.

"Kada se ulove u mrežu, zalijepimo im mali, samo nekoliko grama težak odašiljač, koji nakon nekog vremena otpadne", objašnjava Markusu Milchram iz Austrijskog ureda za zaštitu i istraživanje Ureda za zaštitu i i straživanje šišmiša KFFÖ.

Naučnici uglavnom posmatraju ženke koje trenutno imaju svoje mlade.

U projekat se može uključiti i stanovništvo koje Odjelu za zaštitu okoliša grada Beča MA 22 javlja informacije o uočavanju ovih sisavaca.

Posebnost šišmiša je što su poput pojedinih vrsta ptica veoma vezani za svoja staništa, što znači da iste lokacije naseljavaju desetljećima, ako ne i stoljećima. Ukoliko se izgubi trag o staništu sa mladima, to naravno predstavlja gubitak za cijelu vrstu.

Skoro sve vrste šišmiša u Austriji su čisti kukcojedi.

U svijetu, pored ovih lovaca na insekte, postoje i vrste koje se hrane isključivo mesom ili isključivo voćem i lišćem, ali i one koje u potpunosti preferiraju ribu. Šišmiši "krvopije" ne postoje u srednjoj Evropi. Jedine tri poznate vrste, koje se hrane krvlju domaćih životinja, nalaze se u Srednjoj i Južnoj Americi, navodi se u saopćenju Eurocomma.