Ministar odbrane SAD-a: Vojne intervencije prema S. Koreji nisu isključene

Međutim, on je odbio reći o čemu se radi i uključuje li to opotrebu smrtonosne sile.

Bilo kakav sukob na korejskom poluostrvu lako bi mogao rezultirati krvoprolićem koje nije viđeno od Korejskog rata (1950.-1953.), u kojem je živote izgubilo više od 50.000 Amerikanaca i milioni Koreanaca, a sukob je završio oružanom intervencijom a ne mirovnim sporazumom.

Seul je u dometu vojske Sjeverne Koreje, za koju se vjeruje da, osim nuklearnog i konvencionalnog oružja, ima i značajan hemijski i biološki arsenal.

Upitan postoji li bilo koja vojna opcija koju Sjedinjene Države mogu poduzeti prema Sjevernoj Koreji, a da se riziku ne izloži Seul, Mattis je odgovorio potvrdno dodavši kako ne želi ulaziti u detalje.

Unatoč uzavreloj retorici u SAD-u i Sjevernoj Koreji, dosad nije bilo pozicioniranja američkih vojnih snaga koje bi upućivalo na neposredni vojni sukob.

Mattis je izjavio kako vjeruje u diplomatiju i sankcije kojima se vrši pritisak na Pyongyang.

Međutim, podsjećamo, Sjeverna Koreja je upozorila da će dodatne sankcije i pritisak samo ubrzati njen nuklearni program.

U oštro sročenom saopćenju, Pyongyang je nove sankcije UN-a nazvao "najopakijim, najnemoralnijim i najnehumanijim činom neprijateljstva".