Američki ljekari o oboljelim od COVID-a: Pojedini ne znaju gdje su i koja je godina

Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama liječe od Covida-19 pojavio se novi obrazac. Osim temperature, kašlja i kratkog daha pojedinci ne znaju gdje se nalaze ili koja je godina.

Ponekad je to povezano s niskim nivoom kisika u njihovoj krvi, ali neki su konfuzni neovisno o tome, piše Hina.

Jennifer Frontera, neurologinja u bolnici Langone Brooklyn, sve je zabrinutija zbog utjecaja koronavirusa na mozak i nervni sistem. Dosad je većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi 'zaštitni znak' infekcije COVID-19, ali se naučnim studijama otkriva i sve više drugih problema.

Studija objavljena prošle sedmice u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 posto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napadaja i moždanih udara. Stručnjaci su pregledali i 58 pacijenata u Strasbourgu i uvidjeli da ih je više od pola konfuzno i nemirno, a skeniranje njihova mozga ukazivalo je na upalu, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

"Svi smo slušali o tome kako je Covid zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo - mozak. Ako postanete zbunjeni, ako ne možete misliti, javite se liječniku. Dosadašnja mantra - 'Ne dolazite osim ako ne možete disati' vjerojatno više ne vrijedi", rekao je Andrew Josephson, šef odjela za neurologiju na kalifornijskom Univerzitetu.

"O eventualnom utjecaju koronavirusa na mozak naučnici diljem svijeta tek istražuju mogućnosti i o tome nemam informacija. Ono što znam je da Američka akademija neurologa ima posebne radne skupine koje rade na tome da se istraži utjecaj novog korona virusa na centralni nervni sistem, dakle mozak i živce", pojasnila je akademkinja prof.dr. Vida Demarin, specijalistica neurologije i neuropsihijatrije. 

Nije potpuno iznenađujuće da novi koronavirus utječe na mozak i nervni sistem jer je to viđeno i kod drugih virusa, uključujući HIV. Virusi mogu utjecati na mozak na dva glavna načina, objašnjava Michel Toledano, neurolog iz klinike Mayo. Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga - autoimuni encefalitis. Drugi je izravna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.

"Utjecaj virusa na mozak nije novost i znamo za brojna oboljenja koja nastaju kao rezultat virusnih bolesti, od virusnih meningitisa, upalnih poremećaja moždanih ovojnica i sličnih stanja. Postoji čak i teorija koja navodi kako su neke neurodegenerativne bolesti u starijoj dobi mogle imati u podlozi nekad preboljenu virusnu bolest. Prema tome, pitanje oko utjecaja koronavirusa na mozak je materijal za ozbiljne naučne radove", kazala je prof. Demarin, pišu 24sata.hr.

Zašto se to događa?

Mozak štiti opna koja blokira strane tvari, ali ona može biti 'probijena'. Ipak, većina liječnika vjeruje, na temelju postojećih dokaza, da su neurološki utjecaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak. Kako bi dokazali da se potonje uopće dogodilo, virus mora biti otkriven u cerebrospinalnom likvoru. To je dosad dokazano samo jednom, kod 24-godišnjeg Japanca čiji je slučaj opisan u časopisu International Journal of Infectious Disease.

Ali kako je to jedini poznati slučaj dosad, a test za koronavirus još ne vrijedi i za likvor, naučnici ne brzaju sa zaključcima. Sve to potvrđuje da je potrebno više istraživanja.

No sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive COVID nakon što su bili na respiratoru.

"Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju", kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici Long Island Jewish Forest Hills. Zasad još nije poznato je li ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odjelima intenzivne njege sam po sebi može biti dezorijentirajuće iskustvo što je posljedica mnogih faktora, uključujući i jake lijekove. No čini se da njihov oporavak traje duže nego kod pacijenata koji su pretrpjeli srčani ili moždani udar.