Koje alternative Europa ima za naftne rute ako se zatvori Hormuški moreuz?

Nakon što je Iran najavio zatvaranje Hormuškog moreuza usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, cijene sirove nafte i prirodnog gasa naglo su porasle, a europske prijestolnice pokušavaju ublažiti udar na tržište energenata.

Hormuški moreuz, koji se nalazi između Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva, jedan je od najvažnijih energetskih prolaza na svijetu. Kroz ovaj uski pomorski koridor prolazi oko 20 posto globalne proizvodnje nafte, što ga čini ključnom tačkom svjetske trgovine energentima.

Iako stručnjaci poručuju da zatvaranje moreuza neće potpuno prekinuti snabdijevanje Europe naftom, upozoravaju da će cijene ostati visoke i da se može očekivati nastavak nestabilnosti na tržištu.

Trending

Zbog novog sistema ulaska u EU prijeti potpuni kolaps na granicama: "To je protiv svake pameti"

Europa pod pritiskom

Brojne europske zemlje, uključujući Italiju, Španiju, Grčku, Poljsku i Belgiju, u određenoj mjeri zavise od uvoza ili prerade nafte koja prolazi kroz Hormuz.

Prema podacima Europske unije, najveći dobavljači nafte za EU su Norveška (14,6 posto), Sjedinjene Američke Države (14,5 posto) i Kazahstan (12,2 posto). Ipak, dio uvoza dolazi i iz zaljevskih zemalja. Saudijska Arabija učestvovala je sa 6,8 posto ukupnog uvoza EU u prvih devet mjeseci 2025. godine.

Europska komisija sazvala je hitan sastanak tehničkih stručnjaka kako bi razmotrila posljedice novog energetskog šoka, u trenutku kada se Unija već bori s visokim cijenama električne energije i pokušava ojačati svoju industrijsku konkurentnost.

Koliko će kriza trajati?

Analitičari procjenjuju da bi poremećaji mogli trajati još tri do četiri sedmice, što znači da će cijene ostati pod pritiskom. Trenutno se, prema procjenama tržišnih stručnjaka, u cijenu nafte uračunava dodatni "riziko dodatak" od oko 15 dolara po barelu.

Stabilizacija tržišta, smatraju eksperti, moguća je tek ako dođe do konkretnih pregovora između SAD-a i Irana ili ako se plovidba kroz moreuz ponovo uspostavi.

Prije 1 dan

Analitičar Marinko Ogorec za Radiosarajevo.ba: Od zatvaranja Hormuškog moreuza ćemo svi imati štete

Postoje li alternative?

Stručnjaci navode da postoje određene alternativne rute, ali nijedna ne može u potpunosti nadomjestiti kapacitet Hormuškog moreuza kroz koji dnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte.

Jedna od opcija je saudijski naftovod Istok–Zapad, koji može transportovati do pet miliona barela dnevno prema Crvenom moru, uz mogućnost privremenog povećanja kapaciteta. Druga alternativa je naftovod u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji zaobilazi moreuz, ali njegov kapacitet je znatno manji.

Dodatna opcija za dio pošiljki jeste preusmjeravanje tankera oko Rta dobre nade u Africi, što znatno produžava vrijeme transporta i povećava troškove.

U međuvremenu, brodovi sve rjeđe prolaze kroz Hormuz, a osiguravajuće kuće otkazuju pokriće za ratni rizik, što dodatno komplikuje situaciju, piše Euronews.

Može li Europa pronaći sigurnije izvore?

Europa se u većoj mjeri oslanja na proizvodnju iz Sjevernog mora, posebno iz Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i na isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država i zapadne Afrike, uključujući Nigeriju i Angolu.

Sjeverna Afrika, posebno Alžir i Libija, predstavlja logistički blizak izvor za južnu Europu, ali politička nestabilnost u regiji, naročito u Libiji, nosi dodatne rizike.

Analitičari upozoravaju da aktuelna kriza ponovo pokazuje koliko je Europa ranjiva zbog zavisnosti od fosilnih goriva i geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iako nestašice nafte zasad ne prijete, rast cijena energenata mogao bi se vrlo brzo preliti na cijene goriva, transporta i hrane, što bi dodatno opteretilo građane širom Europe.