91. dan invazije: Ukrajina uvodi vize za građane Rusije

Mađarski populistički premijer Viktor Orban saopćio je da uvodi novi porez na firme kako bi odgovorio na porast cijena povezan s ratom u Ukrajini i financirao nove odbrambene troškove.

Vijest dolazi dan nakon uvođenja drugog po redu vanrednog stanja zbog ruske ofanzive dok prvo, povezano s epidemijom COVID-19, istječe u idući utorak.

U videosnimku objavljenom na Facebooku u srijedu, Orban tumači da se novi porez odnosi na "banke, osiguravateljske firme, veleprodaju, trgovačke lance te na energetske, telekomunikacijske i na avio-kompanije", prenosi Hina.

Visoki dužnosnik UN-a trebao bi posjetiti Moskvu sljedećih dana kako bi razgovarao o oživljavanju izvoza umjetnih gnojiva, rekao je ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzia, ističući da razgovori nisu povezani s nastavkom izvoza žitarica iz Ukrajine, prenosi Reuters.

Nakon početka ruske invazije zaustavljen je izvoz ukrajinskih žitarica koji se do tada odvijao preko ukrajinskih luka na Crnom moru, a više od 20 miliona tona je zapelo u silosima.

Moskva kaže da je zastrašujući učinak sankcija nametnutih Rusiji zbog rata poremetio njen izvoz gnojiva i žitarica.

Rusija i Ukrajina zajedno proizvedu gotovo trećinu globalnih zaliha pšenice, dok je Rusija također veliki svjetski izvoznik umjetnih gnojiva. Ukrajina je glavni izvoznik kukuruza i suncokretovog ulja.

Ukrajina je naredila ukidanje bezviznog režima za građane Rusije zbog, kako kažu, potrebe za povećanjem sigurnosti na granicama.

Ranije su ruski državljani mogli putovati u susjednu Ukrajinu bez viza.

"U pozadini sveobuhvatne ruske agresije, postavljeno pitanje je važno i vitalno. Podržavam potrebu jačanja kontrole ulaska ruskih državljana", rekao je predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski.

Vladimir Putin je početkom prošlog mjeseca potpisao dekret o uvođenju viznih ograničenja za građane zemalja koje Moskva smatra neprijateljskima. Među njima je i Ukrajina.

Sve veći uticaj i aktivnosti Rusije u Africi predstavljaju "zabrinjavajuću" prijetnju po sigurnost zemalja NATO-a, zajedno sa njenom invazijom na Ukrajinu, i time mora da se pozabavi vojna alijansa, rekli su u srijedu španski i britanski ministri odbrane.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare u Madridu, španjolka Margarita Robles rekla je da je širenje operacija ruske države i ruskih privatnih sigurnosnih kompanija, poput Wagner grupe u zemljama poput Malija i Libije, "veoma jasno" i optužila ih za podsticanje organiziranog kriminala i terorizma.

"NATO ne može ostati ravnodušan u ovoj situaciji" dodala je, prenosi Fena.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je optužio NATO da “ne radi doslovno ništa” da zaustavi rusku invaziju na njegovu zemlju.

Kuleba je pohvalio EU zbog "revolucionarnih" odluka o podršci Kijevu, ali je rekao da je NATO ostao "potpuno po strani".

"NATO kao savez, kao institucija, potpuno je po strani i ne radi doslovno ništa. Žao mi je što to moram reći", rekao je Kuleba na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenosi The Guardian.

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba kaže da Ukrajini trebaju višecijevni raketni sistemi (MLRS) što prije jer je situacija u istočnoj regiji Donbasa "izuzetno loša".

Kuleba je, govoreći na marginama sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, rekao da je bio na desetak bilateralnih sastanaka s drugim čelnicima čije zemlje posjeduju takve sisteme. 

"Odgovor koji dobivam je: 'Jesu li vam ga Amerikanci već dali?' Upravo je ovo teret koji mora podnijeti vođa. Svi gledaju u vas. Dakle, Washington mora održati obećanje i što je prije moguće nam poslati višecijevne raketne sisteme. Drugi će slijediti taj primjer", rekao je Kuleba.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane je objavilo da ruske snage provode intenzivnu ofanzivu kako bi zauzele strateški važan grad Liman u regiji Donjeck.

Portparol ministarstva Oleksandr Motuzjanik kaže da ruski napori da "potpuno preuzmu kontrolu nad Limanom nisu uspjeli".

Međutim, CNN piše da fotografije objavljene na društvenim mrežama prikazuju ruske vojnike na prepoznatljivim lokacijama u sjevernim četvrtima grada, koje ukrajinske snage brane još od kraja aprila.

Vladimir Putin uslikan je kako se rukuje s medicinarima i pacijentima u vojnoj kliničkoj bolnici Mandrik u Moskvi.

Putin je ustvrdio da se sve trenutne ekonomske poteškoće Rusije ne svode na "vojnu operaciju" u Ukrajini.

Ukrajina se bori da zadrži kontrolu nad ključnom autocestom do grada Severodonjecka na prvoj crti bojišnice, saopćilo je ministarstvo odbrane Ukrajine.

Portparol ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanik rekao je na brifingu da postoje alternativni putevi za opskrbu ukrajinskih jedinica u Severodonjecku, koji je s tri strane okružen ruskim snagama. Ruski je cilj potpuno opkoliti ukrajinske jedinice u gradu, kao i u obližnjem Lisičansku, dodao je.

Ruske snage nastoje preuzeti kontrolu nad Severodonjeckom, Lisičanskom i Rubižneom kako bi cijelo područje Luhanska stavili pod rusku okupaciju, navodi ministarstvo. 

EU se bori s postizanjem sporazuma o svom šestom paketu sankcija protiv Rusije, a Mađarska se glasno protivi embargu na naftu. 

Europska komisija želi kršenje sankcija učiniti krivičnim djelom u cijeloj EU. Dakle, ako bi neko, na primjer, pokušao prekršiti zabranu izvoza u Rusiju ili sakriti sankcioniranu imovinu, u teoriji bi ih bilo lakše procesuirati.

Predložene mjere ne bi obuhvatile samo oligarhe, već i advokate i bankare.

Severodonjeck je u operativnom okruženju, rekao je portparol Narodne policije samoproglašene Narodne Luhanske Republike Andrej Maročko.

"Zaista, mi smo već čvrsto zatvorili ovo naselje s tri strane. Kretanje iz naselja Severodonjeck se odvija samo preko jednog mosta, koji je također pod našom vatrogasnom kontrolom. Stoga sada u ovom trenutku možemo reći da grad Severodonjeck je u operativnom okruženju”, rekao je Maročko.

Britanski ministar odbrane Ben Wallace pozvao je Rusiju da dopusti Ukrajini da izvozi svoje žito.

Kaže da bi to pomoglo zemljama u kojima bi nedostatak žitarica mogao izazvati glad.

Rusija mora "učiniti pravu stvar", rekao je Wallace novinarima u Madridu, gdje se sastao sa španskom ministricom odbrane Margaritom Robles.

Odbio je zahtjev Rusije da ukine sankcije kako bi dopustila izvoz.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba optužio je Rusiju da pokušava "ucijeniti svijet" rekavši da je spremna deblokirati crnomorske luke u zamjenu za ukidanje sankcija.

Kuleba je na Twitteru napisao da bi svako ko razmišlja o prihvaćanju ruske "igre" trebao "prvo posjetiti grobove ubijene ukrajinske djece i razgovarati s njihovim roditeljima".

Indija nema plan skorog ukidanja zabrane izvoza pšenice, ali će nastaviti dogovarati poslove koji se sklapaju direktno s drugim vladama, rekao je ministar trgovine te zemlje Piyush Goyal.

Drugi najveći svjetski proizvođač pšenice zabranio je 14. maja privatnu inozemnu prodaju žitarica nakon što je suša smanjila proizvodnju i nakon što su domaće cijene dosegnule rekordno visoku razinu.

Globalne cijene pšenice su nakon te odluke skočile.

Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekla je da je talijanski mirovni plan za Ukrajinu "bajka", javlja Reuters.

Podsjetimo, prošle sedmice talijanski šef diplomacije Luigi Di Maio u širokim crtama iznio plan za mir u Ukrajini, dodavši kako je o njemu prilikom posjeta New Yorku razgovarao s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.

Prema tom planu, u organizaciju prekida vatre u Ukrajini bili bi uključeni UN, EU i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE).

"Ne možete jednom rukom slati oružje Ukrajini, a drugom donositi plan za mirno rješenje situacije", rekla je danas Zaharova.

"Ako se nadaju da će Ruska federacija pristati na bilo kakav plan Zapada, nisu puno toga shvatili", dodala je.

Slovački premijer Eduard Heger poslao je snažno upozorenje o budućnosti svoje zemlje u slučaju da Rusija porazi Ukrajinu. Heger je, naime, tokom panela održanog na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu rekao: "Ako Ukrajina padne, Slovačka je sljedeća."

"Ukrajina mora pobijediiti", rekao je Heger na panelu na kojem je bio prisutan niz europskih političkih i poslovnih lidera.

U napadima ruske vojske na Ukrajinu tokom proteklog dana poginulo je četvero djece, saopćeno je iz kancelarije glavnog ukrajinskog tužioca, javlja Anadolu Agency (AA).

Potvrdili su da je u bombardovanju ruskih snaga u Čuguevskom u Harkovu ubijena 11-godišnja djevojčica, a u Mariupolju djeca starosti 14, 15 i 17 godina.

Iz kancelarije glavnog ukrajinskog tužioca navedeno je da je od početka rata u Ukrajini poginulo 238 djece, a 433 je povrijeđeno.

U saopćenju se ističe i da je u napadima ruske vojske oštećeno 1.848 obrazovnih ustanova, a 173 su potpuno uništene.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine objavio je da je u ratu poginulo 29.450 ruskih vojnika, javlja Anadolu Agency (AA).

Naveli su da je u posljednja 24 sata poginulo još 100 ruskih vojnika. Ukrajinski Generalštab obavijestio je o gubicima ruske vojske u periodu od 24. februara do 25. maja.

Navedeno je da je, između ostalih, uništeno 206 ruskih aviona, 170 helikoptera, 1.305 tenkova, 3.213 oklopnih vozila, 606 topova, 13 brodova i 491 bespilotna letjelica.

Saopćeno je i da je ruska vojska intenzivirala zračne napade kako bi podržala svoje kopnene operacije na istoku Ukrajine.

U saopćenju Ministarstva odbrane Rusije od 25. marta objavljeno je da je u Ukrajini poginuo 1.351 ruski vojnik.

Ukrajinska vojska je pod najvećim pritiskom od onih prvih haotičnih sedmica rata kada su ljudi mislili da će Rusi ući u Kijev. Rusi su se sada povukli iz područja oko glavnog grada gdje su izgubili bitku, kao i iz drugih područja na sjeveru. Ukrajinske trupe su se predale u Mariupolju. Dakle, Rusi se sada mogu koncentrirati na područje istočnog Donbasa.

Trenutno okružuju nekoliko prilično velikih gradova. Severodonjeck je najveći od njih. To je samo malo područje u smislu ogromne zemlje kolika je Ukrajina. No to je simbolički, politički važno u smislu napretka rata, piše BBC. Izgleda da oružje koje šalje Zapad, velike američke haubice i sl., još nije došlo do tog dijela Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jutros se opet obratio sudionicima Svjetskog ekonomskog foruma, koji se održava u švicarskom Davosu. Reuters javlja kako je okupljenima rekao da je spreman razgovarati samo izravno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, bez ikakvih posrednika.

Rekao je da, ako ruski predsjednik "razumije stvarnost", postoji mogućnost da se nađe diplomatski izlaz iz sukoba.

Ukrajinski predsjednik rekao je da bi Moskva morala povući svoje snage na pozicije prije nego što je prije tri mjeseca pokrenula invaziju.

"To bi mogao biti prvi korak prema pregovorima", rekao je Zelenskij, dodavši kako Rusija odugovlači u pregovorima s Ukrajinom.

Dopisnica The Guardiana iz Kijeva došla je do više informacija o ukrajinskim vojnicima koje su ruske snage zarobile u čeličani Azovstal nakon tromjesečne opsade. Podsjetimo, posljednja skupina branitelja Azovstala predala se Rusima u petak.

Denis Prokopenko, zarobljeni zapovjednik pukovnije Azov, kratko se telefonski čuo sa svojom suprugom Katerinom te joj rekao da zarobljenici nisu izloženi nasilju. I dalje nije jasno je li Prokopenko mogao slobodno govoriti tokom telefonskog razgovora sa suprugom.

"Kad sam ga pitala kako je, rekao je ok. Iz drugih izvora sam čula da su uvjeti u kojima ih drže zadovoljavajući", rekla je Katerina Prokopenko za Guardian.

Najmanje 1000 ukrajinskih branitelja, među kojima su i pripadnici pukovnije Azov, prošle sedmice je prebačeno na teritorij pod kontrolom ruskih snaga nakon što je čeličana Azovstal pala u ruske ruke.

Upravo je pukovnija Azov bila jedno od glavnih opravdanja Moskve za pokretanje invazije na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin, najavljujući rat u Ukrajini, rekao je da je cilj "denacifikacija" zemlje. Dužnosnici u Kijevu sugerirali su da bi rado razmijenili zarobljenike s ruskom stranom, ali dio ruskih dužnosnika inzistira da se zarobljenicima iz Azovstala sudi ili da ih se čak pogubi zbog optužbi za "terorizam".

Mađarski premijer Viktor Orban uveo je drugo vanredno stanje, ovaj put radi uklanjanja posljedica rata u Ukrajini dok prvo vanredno stanje povezano s pandemijom koronavirusa istječe u utorak iduće sedmice, javljaju novinske agencije.

"Svijet je na rubu ekonomske krize. Mađarska mora ostati po strani u ovom ratu i štititi financijsku sigurnost svojih porodica", objavio je na Facebooku mađarski čelnik, prenosi agencija France Presse.

Orban, koji je 3. aprila osvojio četvrti uzastopni mandat, koristio se izvršnim uredbama i ranije, kako bi spriječio migracije, a zatim i u pandemiji covida-19, prenosi Reuters.