82. dan invazije: Azovstal napustili autobusi sa ukrajinskim vojnicima

Reuters izvještava da su ukrajinski vojnici iz čeličane Azovstal u Mariupolju stigli u grad Novoazovsk pod ruskom kontrolom.

Svjedok je agenciji rekao da su evakuirani, neki ranjeni i izneseni iz autobusa na nosilima, stigli u ponedjeljak kasno.

Rusija je rekla da će koristiti "humanitarni koridor" koji je uspostavila za evakuaciju ranjenih ukrajinskih vojnika u medicinsku ustanovu u gradu, oko 45 km istočno od Mariupolja.

Moskva tvrdi da je postigla prekid vatre s posljednjim ukrajinskim trupama u čeličani, ali ukrajinski zvaničnici to nisu potvrdili i nejasno je šta se tačno dešava unutar fabrike.

Vjerovatno je će se ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenzkiy uskoro javno obratiti iz Kijeva i dati novosti o situaciji u čeličani Azovstal.

Ogromna fabrika nedeljama je služila kao poslednji, očajnički štand za grupu Ukrajinaca - vojnih i civilnih, sada samo vojnika - nakon pada grada Mariupolja u ruke Rusije

Desetak autobusa sa ukrajinskim vojnicima, koji su bili skriveni u čeličani Azovstal, na jugoistoku Ukrajine, koja je pod opsadom Rusije, napustilo je fabriku u ponedjeljak, rekao je svjedok Reutersa.

Nije bilo moguće utvrditi koliko je vojnika bilo u autobusima.

Operativna grupa ukrajinskih združenih snaga saopćila je u ponedjeljak da je 20 civila, uključujući jedno dijete, ubijeno u ruskom granatiranju u oblastima Donjecka i Luganska, prenosi Reuters.

Najviši britanski vojni časnik kaže da Ukrajina pobjeđuje u ratu i da je već zajamčila svoje preživljavanje.

Admiral Sir Tony Radakin također je opisao zahtjeve Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u kao "daljnje pobjede Ukrajine" u ratu s Rusijom.

Radakin, načelnik štaba odbrane, rekao je: "Jasno je da Ukrajina pobjeđuje, a Putin gubi."

U ruskom bombardiranju na istoku Ukrajine poginulo je deset osoba, rekao je ukrajinski dužnosnik.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da njegova zemlja "nema drugog izbora nego pobijediti u ovom ratu" jer je isključio moguće ustupke Rusiji koji bi mogli dovesti do prekida vatre.

Govoreći za američki Bloomberg, Kuleba je opisao krizu kao "rat za postojanje" i rekao da je važno da Ukrajina sada zaustavi ruske snage.

"Sudjelujte u pobjedi s nama za dobrobit svijeta jer ovo nije samo rat Rusije protiv Ukrajine, ovo je prijetnja koju Rusija predstavlja cijelom svijetu", rekao je.

"Moramo ih ovdje zaustaviti kako drugi ne bi patili kao mi", dodao je.

Britanci su objavili novu ratnu kartu Ukrajine.

Nema velikih promjena u odnosu na prethodne dane.

Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko je, zbog vjerojatnog pridruživanja Švedske i Finske NATO-u, pozvao na jačanje Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza predvođenog Rusijom koji je nastao kao protuteža NATO-u.

"CSTO mora konsolidirati svoj status u međunarodnom sistemu kontrole i podjele vlasti", kazao je Lukašenko na sastanku te organizacije u Moskvi, prenosi bjeloruska novinska agencija Belta.

Rusija se ne može sama boriti protiv proširenja NATO-a, dodao je, javlja Hina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je zapovjednika snaga Teritorijalne odbrane, skoro tri mjeseca nakon pokretanja ruske invazije, ne objavljujući razlog smjene.

Ministarstvo odbrane saopćilo je u ponedjeljak da je Zelenski imenovao general majora Ihora Tancjuru da preuzme poziciju komandanta Teritorijalne odbrane od Jurija Haluškina, na čelu snaga koje pomažu ukrajinskoj vojsci u odbrani zemlje od ruske invazije pokrenute 24. februara.

Švedska će zatražiti pristupanje NATO-u, saopćila je premijerka Magdalena Andersson najavivši novu "eru" za tu skandinavsku zemlju koja skoro dva stoljeća nije bila u vojnim savezima.

"Vlada je odlučila obavijestiti NATO o volji Švedske da postane članica Saveza. Napuštamo jednu eru kako bismo ušli u novu", kazala je Andersson dan nakon najave kandidature Finske. Švedski ambasador u NATO-u će "što skorije" predati kandidaturu Švedske, rekla je Andersson, prenosi Hina.

Ruski izvoz električne energije u Finsku prekinut je u ponedjeljak, pokazuju podaci mrežnog operatera.

Ruska komunalna firma Inter RAO najavila je prošle sedmice da će zaustaviti izvoz u Finsku, navodeći da ta zemlja od 6. maja nije platila električnu energiju prodanu preko paneuropske burze Nord Pool.

Dotok ruske električne energije u Finsku pao je s 87 megavata na nulu, pokazali su podaci mrežnog operatera Fingrida koji je priopćio da može zamijeniti rusku opskrbu švedskom električnom energijom i povećanjem domaće proizvodnje.

Dodao je da je obustava ruskog izvoza nastala zbog ograničenja plaćanja koje su nametnule zapadne zemlje.

“Zbog tih ograničenja više se ne može plaćati ruska struja. Prekid je stoga prije posljedica, nego ruska protumjera", kaže se u saopćenju, prenosi Index.hr.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je zapovjednika snaga Teritorijalne odbrane, skoro tri mjeseca nakon pokretanja ruske invazije, ne objavljujući razlog smjene.

Ministarstvo odbrane saopćilo je u ponedjeljak da je Zelenski imenovao general majora Ihora Tancjuru da preuzme poziciju komandanta Teritorijalne odbrane od Jurija Haluškina, na čelu snaga koje pomažu ukrajinskoj vojsci u odbrani zemlje od ruske invazije pokrenute 24. februara.

Ministarstvo je opisalo Tancjuru kao iskusnog oficira koji je prethodno bio načelnik generalštaba ukrajinskih kopnenih snaga.

Ministarstvo dodaje da su snage teritorijalne odbrane rapidno ojačale otkako su uspostavljene kratko nakon invazije i da igraju bitnu ulogu u sukobu s Rusijom.

"Eksplozivno jačanje strukture, posebno u uslovima intenzivnih borbenih dejstava, s greškama i dostignućima. Ima uspjeha, ali nažalost i gubitaka", navodi ministarstvo u saopćenju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je danas da će Rusija odgovoriti ako NATO počne jačati vojnu infrastrukturu Švedske i Finske koje su mu se odlučile pridružiti zbog sukoba u Ukrajini.

Putin stalno ponavlja da je proširenje NATO-a na istok nakon raspada SSSR-a razlog za napad na Ukrajinu.

Govoreći na sastanku vojnog saveza bivših sovjetskih država, Putin je rekao da SAD koristi proširenje NATO-a na "agresivan" način kako bi otežao ionako već tešku globalnu sigurnosnu situaciju.

Rusija, rekao je, nema problema s Finskom ni Švedskom, pa ne postoji ni izravna prijetnja zbog proširenja NATO-a na te zemlje.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da Rusija nema problema s Finskom i Švedskom, ali da bi širenje vojne infrastrukture na njihovom teritoriju zahtijevalo reakciju Moskve jer se nordijske zemlje približavaju ulasku u NATO.

Putin, govoreći u Moskvi na summitu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) predvođene Rusijom, rekao je da je proširenje NATO-a problem za Rusiju.

Kako piše Sky News, primjetno je da njegova retorika nije sadržavala nikakve izravne prijetnje i bila je manje agresivna nego što se moglo očekivati.

Švedska je saopćila kako će započeti diplomatske razgovore s Turskom u nastojanju da prevlada prigovore Ankare na njen plan za pridruživanje NATO-u.

Ministar obrane Peter Hultqvist otkrio je plan prije očekivane službene odluke o podnošenju zahtjeva za članstvo u savezu od trideset zemalja.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko optužio je Zapad da želi produžiti sukob u Ukrajini kako bi pokušao oslabiti Rusiju što je više moguće, prenosi Reuters.

Govoreći na sammitu čelnika Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) u Moskvi, Lukašenko je rekao da su se paklene sankcije njegovoj zemlji i Rusiji mogle izbjeći.

Ruski naftni gigant Gazprom saopštio je da je količina prirodnog gasa koji teče u Evropu kroz Ukrajinu u ponedjeljak smanjena za 25 posto u odnosu na dan ranije.

Glasnogovornik kompanije Sergej Kuprijanov potvrdio je da će Gazprom isporučiti 46,8 miliona kubnih metara prirodnog gasa preko Ukrajine u ponedjeljak u odnosu na 62,7 miliona dan ranije.

Otprilike 30 posto isporuka plina za Evropu prolazi kroz Sohranivku, u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini. Ova tačka ima kapacitet isporuke prirodnog gasa od oko 30 miliona kubnih metara dnevno.

Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, obrušio se na Finsku i Švedsku zbog njihove odluke da uđu u NATO.

"Niko ne bi trebao imati iluzije da će Rusija jednostavno gledati i šutjeti i prihvatiti ulazak Švedske i Finske u NATO", rekao je dodavši da sigurnost u dvije zemlje "neće biti ojačana" tim potezom.

"Globalna situacija će se radikalno promijeniti nakon odluke Švedske", dodao je.

"Činjenica da sigurnost Švedske, kao i Finske, neće biti ojačana kao rezultat ove odluke, za nas je potpuno očigledna. Opći nivo vojne napetosti će se povećati. Šteta što se zdrav razum žrtvuje zbog nekih fantomskih ideja o tome što bi trebalo učiniti u trenutnoj situaciji", zaključio je.

U raketnom napadu ruskih strateških aviona u Odesi ozlijeđene su dvije odrasle osobe i jedno dijete, javlja ukrajinska novinska agencija Interfax.

Sankcije uvedene Bjelorusiji blokiraju njezin godišnji izvoz na Zapad u visini od 16 do 18 milijardi dolara, rekao je bjeloruski premijer Roman Golovčenko.

Bjelorusija i Rusija pogođene su sankcijama nakon što je Moskva poslala desetke hiljada vojnika u Ukrajinu 24. februara s ruskog i bjeloruskog područja u, kako je nazvala, "posebnu vojnu operaciju".

"Sankcije su blokirale gotovo cijeli bjeloruski izvoz u Europsku uniju i Sjevernu Ameriku", rekao je Golovčenko, prema transkriptu intervjua za televiziju Al Arabiya iz Dubaija koji prenosi državna agencija Belta.

Radi se o godišnjem izvozu između 16 i 18 milijardi dolara, rekao je premijer.

Cijena pšenice na međunarodnim tržištima skočila je nakon što je Indija zabranila izvoz osnovnih žitarica, najviša je u zadnja dva mjeseca.

Cijene pšenice ove su godine na svjetskim tržištima porasle za oko 60 posto, što je povećalo cijenu svega, od kruha do rezanaca.

Indija je drugi najveći svjetski proizvođač pšenice, ali prije nije bila veliki izvoznik jer se većina njezinih usjeva prodaje na domaćim tržištima. I izvoz iz Ukrajine drastično je pao od početka ruske invazije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) sastaće se u ponedjeljak u Briselu na redovnom sastanku, na kojem će razmijeniti mišljenja o Zapadnom Balkanu i uticaju rata u Ukrajini na tu regiju.

Kako je najavljeno iz Vijeća EU, evropskim ministrima na radnom ručku u Briselu pridružit će se i šefovi diplomatija šest država Zapadnog Balkana.

Istaknuto je da je Evropska služba za vanjsku politiku izradila strateški dokument koji je podijeljen zemljama članicama pred sastanak, a koji predstavlja načine za pomoć i podršku EU-a otpornosti Zapadnog Balkana i rješavanje posljedica ruske agresije na Ukrajinu.

Švedska je potvrdila da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u. Švedska premijerka Magdalena Andersson danas bi trebala otići u parlament kako bi osigurala potporu za prijavu, a također će predsjedati posebnim sastankom vlade o tom pitanju.

Andersson je jučer rekla da je vojna nesvrstanost dobro služila Švedskoj u prošlosti, ali je malo vjerojatno da će tako biti i u budućnosti.

Britansko ministarstvo odbrane izvještava o povećanju aktivnosti među bjeloruskim oružanim snagama.

Ministarstvo je saopćilo da je ruski saveznik Bjelorusija "najavila raspoređivanje snaga za specijalne operacije duž granice s Ukrajinom, kao i jedinica protuzračne obrane, topništva i raketa na poligone za obuku na zapadu zemlje".

Danas će se održati velike vježbe NATO-a, jedne od najvećih u povijesti na Baltiku, javlja BBC. Vježbe bi trebale početi danas, a provode se pod kodnim imenom "Jež".

Vježbe će se održati u Estoniji tijekom sljedeće dvije sedmice i sudjelovat će 15.000 vojnika iz deset zemalja, uključujući Veliku Britaniju, SAD i Finsku i Švedsku.

Uprkos tome što su bile planirane mnogo prije nego što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, vježbe se odvijaju u trenutku značajno povećane napetosti između NATO-a i Moskve.

U kontekstu ruske invazije, vježbe su vrlo simbolične za baltičke države, jer im je namjera testirati njihovu sposobnost da odgovore na moguć napad Rusije.

“Sjevernjaci žele zakuhati stvari?”, navodi se u prilogu na ruskoj televiziji povodom objave Finske i Švedske da će se prijaviti za ulazak u NATO.