43. dan invazije: EU odobrila peti krug sankcija protiv Rusije

Europska unija je u četvrtak odobrila peti krug sankcija Rusiji zbog invazije Ukrajine, priopćilo je francusko predsjedanje Vijećem Europe.

Nove mjere uključuju zabranu uvoza ruskog uglja, kao i embargo na izvoz oružja u Rusiju.

To također uključuje zatvaranje luka EU za ruska plovila i zabranu izvoza visokotehnoloških proizvoda u Moskvu.

Pravni tekst s imenima "oligarha, ruskih propagandnih aktera, pripadnika sigurnosnog i vojnog aparata i subjekata u industrijskom i tehnološkom sektoru" bit će službeno objavljen u petak.

Američki kongres izglasao je mjeru za uklanjanje trgovinskog statusa Rusije kao "najpovoljnije nacije", a drugu za zabranu uvoza nafte iz Rusije.

Očekuje se da će Joe Biden potpisati obje mjere.

Mjera kojom se mijenja trgovinski status Rusije otvara put Bidenovoj administraciji da podigne carine na ruski uvoz. "Putin se apsolutno mora smatrati odgovornim za odvratne, odvratne ratne zločine koje čini protiv Ukrajine", rekao je čelnik većine u senatu Chuck Schumer.

"Ovaj paket se odnosi na korištenje svih sredstava ekonomskog pritiska na Vladimira Putina i njegove oligarhe", rekao je Ron Wyden, predsjednik Senatskog odbora za financije. "Putinova Rusija ne zaslužuje biti dio ekonomskog poretka koji postoji od kraja Drugog svjetskog rata."

Na saslušanju odbora u Washingtonu u četvrtak, američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da je Moskva prestala prihvaćati pozive Washingtona o vojnim pitanjima i da nije bilo dijaloga između dviju zemalja od sredine februara.

"Nema uspjeha jer Rusi nisu odgovorili", rekao je Austin, izjavivši da je razočaran situacijom.

Ali dodao je: "Na temelju onoga što su učinili, ništa me ne iznenađuje. I to ne znači da ćemo mi prestati pružati ruku."

Ustvrdio je i da je ruski predsjednik Vladimir Putin odustao od zauzimanja ukrajinske prijestolnice Kijeva.

"Putin je mislio da može vrlo brzo preuzeti Ukrajinu, vrlo brzo zauzeti glavni grad, bio je u krivu", rekao je Austin. "Putin je vjerojatno odustao od toga."

Ukrajinski dužnosnik upozorava stanovnike na istoku da imaju "posljednju priliku" da pobjegnu prije velike ruske ofenzive koja se očekuje u regiji Donbas.

Međutim, vlakovi koji evakuiraju stanovnike zaustavljeni su ruskim udarima na jedinu prugu koja je još uvijek pod kontrolom Kijeva.

Najmanje jedna osoba je ubijena, a 14 ranjeno u granatiranju grada Harkiva na sjeveroistoku Ukrajine ranije danas, rekao je regionalni guverner Oleh Sinehubov u online video obraćanju.

Ukrajinska vojska ranije je saopćila da ruski vojnici granatiraju ovaj grad. Rusija poriče da cilja civile.

Ranije je rusko Ministarstvo odbrane javilo da je upotrijebilo projektile za uništavanje četiri skladišta goriva u ukrajinskim gradovima Nikolajevu, Harkivu, Zaporožju i Čučivu.

Ministarstvo je priopćilo da je te objekte koristila Ukrajina za opskrbu svojih vojnika u blizini gradova Mikolaiv i Harkiv i u regiji Donbas na jugoistoku zemlje.

Ruske snage su uništile sve medicinske ustanove i bolnice u regiji Lugansk, na istoku Ukrajine, rekao je u četvrtak čelnik državne uprave Luganska.

"Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, svaka medicinska ustanova u našoj regiji je granatirana", napisao je Sergej Gaidai na Facebooku.

U istoj objavi, vođa je objavio nekoliko slika oštećene bolnice Rubizhne, medicinske ustanove koja je bila "nova" i puna "opremom visoke tehnologije".

Gaida je glavnog liječnika te bolnice optužio za izdaju nakon što se složio s izjavom Rusije da ukrajinske snage stoje iza uništenja tog objekta.

Ukrajinska glavna tužiteljica Irina Venediktova rekla je da je 26 tijela pronađeno ispod dvije srušene zgrade u gradu Borodyanka, oko 23 km zapadno od Buče.

Nije rekla jesu li vlasti utvrdile uzrok smrti, ali je optužila ruske trupe za izvođenje zračnih napada na grad, koji ukrajinske vlasti pretražuju nakon povlačenja ruskih trupa koje su ga okupirale.

Govoreći na TV brifingu, Venediktova je rekla:

"Borodyanka je najgora po razaranjima i po neizvjesnosti oko (broja) žrtava."

Venediktova je u utorak rekla da će broj žrtava u Borodyanki biti veći nego bilo gdje drugdje, ali nije navela više pojedinosti.

Kremlj je priznao da je pretrpio "značajne gubitke" vojnika otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, što je rijetko priznanje iz Rusije od početka invazije.

U intervjuu za Sky News, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, upitan je je li rat predstavljao poniženje za Rusiju s obzirom na broj izgubljenih vojnika, odgovorio je:

"Imamo značajne vojne gubitke. I to je velika tragedija za nas."

Nije naveo broj žrtava.

Krajem marta Rusija je priopćila da je izgubila 1.351 vojnika i da ima 3.825 ranjenih.

Prema izvještajima, ruski zračni napad na željeznicu u blizini postaje Barvinkove u Donjeckoj oblasti blokirao je izlazak tri evakuacijska voza.

Hiljade putnika koji su trebali biti evakuirani u vozovima trenutno je smješteno na stanicu, javlja ukrajinski medij Hromadske.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin prvi je put javno rekao da SAD pružaju obavještajne podatke ukrajinskim snagama za provođenje operacija u regiji Donbas.

Svjedočeći pred Odborom za oružane snage Senata, Austin je - upitan da li SAD pruža obavještajne podatke kako bi pomogla Ukrajini u izvođenju napada na ruske snage u okupiranoj regiji Donbas ili na okupiranom Krimu - odgovorio:

"Pružamo im... obavještajne podatke za provođenje takvih operacija... u Donbasu. To je tačno", rekao je Austin odgovarajući na pitanje senatora Toma Cottona.

Austin u svom odgovoru nije spomenuo Krim.

Također je izjavio kako SAD ne obeshrabruju Ukrajinu od pokretanja napada na ruske snage u tim područjima.

U Kijevu je prošlo 19.30. ovo su glavni događaji:

• Ukrajina se priprema za novu rusku ofanzivu na istočnom frontu, dok se ruske snage povlače iz razbijenih predgrađa Kijeva kako bi se pregrupirali i intenzivirali svoje napade diljem regije Donbas. Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Oleksi Arestovič, rekao je da se opkoljeni južni grad Mariupolj drži i da vjeruje da će ruski napori da opkoli ukrajinske trupe na istoku biti uzaludni.

• Gradonačelnik Mariupolja Vadim Boičenko kaže da više od 100.000 ljudi još uvijek treba hitnu evakuaciju iz grada.  Govoreći na nacionalnoj televiziji, opisao je situaciju u ukrajinskom lučkom gradu pod ruskom opsadom kao humanitarnu katastrofu. Ukrajinski predsjednik Volodimir pozvao je grčki parlament da iskoristi svoj utjecaj za spašavanje preostalog stanovništva u Mariupolju, koji stoljećima ima veliko etničko grčko stanovništvo.

• Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala je suspenziju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava zbog izvještaja o "grubim i sistemskim kršenjima i zloupotrebama ljudskih prava" invazijom na ruske trupe u Ukrajini. Devedeset i tri zemlje glasale su za prijedlog predvođen SAD-om, dok su 24 zemlje glasale protiv, a 58 zemalja bilo je suzdržano.

• Rusija će vjerojatno obnoviti napad na Kijev ako uspije preuzeti punu kontrolu nad istočnim regijama Donjecka i Luganska, rekao je zamjenik načelnika štaba ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandr Hruzevič. Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Malyar ranije je danas upozorila da "ruske snage čekaju svoje vrijeme" dok Moskva pojačava obavještajne operacije i uči kako se boriti protiv ukrajinskih vojnika.

• Gradonačelnik Dnjepra, grada u središnjoj istočnoj Ukrajini, pozvao je žene, djecu i starce da odu jer se očekuje da će se borbe s Rusijom intenzivirati u istočnim regijama. Filatovljeva upozorenja slijede slične pozive vlasti u regiji Lugansk, istočno od Dnjepra. U srijedu je regionalni guverner Luganska pozvao sve stanovnike da se evakuiraju dok još mogu u relativnoj sigurnosti.

• Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su se saveznici složili ojačati podršku Ukrajini i da pružaju "široki raspon" oružanih sistema, kao i pomoć u kibernetičkoj sigurnosti i opremu za zaštitu od kemijskih i bioloških prijetnji. Nije bilo znakova da se Vladimir Putin namjerava povući, dodao je.

• Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba pozvao je na više teškog naoružanja od svojih zapadnih saveznika i na "razorne" sankcije Moskvi, upozoravajući: "Ili nam sada pomozite - a ja govorim o danima, a ne sedmicama - ili će i vaša pomoć doći kasno i mnogo ljudi će umrijeti.”

• Ministri vanjskih poslova G7 osudili su "najoštrije" zločine koje su počinile ruske trupe u Buči i nizu drugih ukrajinskih gradova. U zajedničkoj izjavi ministri su govorili o uznemirujućim fotografijama unakaženih tijela, navodnim pogubljenjima i izvještajima o seksualnim napadima od strane ruskih vojnika.

• Prema izvještajima, njemačke obavještajne agencije presrele su radijske poruke ruskih vojnika u kojima se razgovaralo o ubistvima civila u Ukrajini. Navodi se da su presretnute dvije odvojene komunikacije, u kojima su ruski vojnici opisali kako ispituju vojnike i civile, a zatim pucaju na njih, rekao je jedan obavještajni dužnosnik za Washington Post.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da je "zahvalan" državama članicama UN-a koje su "odabrale pravu stranu povijesti" i glasale za suspenziju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava.

Kuleba je rekao:

"Ratnim zločincima nije mjesto u tijelima UN-a čiji je cilj zaštita ljudskih prava."

Rusija se suočava s najtežom situacijom u tri desetljeća zbog neviđenih zapadnih sankcija, ali pokušaji stranih zemalja da je izoliraju od globalne ekonomije neće uspjeti, rekao je premijer Mihail Mišustin u četvrtak.

Zapadne zemlje nastavljaju nametati ekonomske sankcije Rusiji kako bi je natjerale da prekine vojnu operaciju u Ukrajini i povuče svoje snage. Rusija invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom operacijom" za demilitarizaciju i "denacifikaciju" svog susjeda.

"Aktualnu situaciju bez sumnje možemo nazvati najtežom u tri desetljeća za Rusiju", rekao je Mišustin u Dumi, donjem domu ruskog parlamenta. "Takve sankcije nisu korištene ni u najmračnijim vremenima hladnog rata."

Ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Cavusoglu izjavio je da su snimci civilnih žrtava i razaranja u ukrajinskom gradu Buči zaista neprihvatljivi i sramotni za cijelo čovječanstvo.

Cavusoglu boravi u Briselu gdje je prisustvovao drugom i posljednjem danu sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a o ratu Rusije i Ukrajine.

On je u obraćanju novinarima u Briselu rekao da je razgovarao sa svojim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom i da mu je rekao da su najnovije slike iz Buče zaista neprihvatljive, sramotne za čovječanstvo.

"Pregovori Rusije i Ukrajine moraju biti nastavljeni, uprkos teškim uslovima", rekao je Cavusoglu.

On je također kazao da i Rusija i Ukrajina pozitivno gledaju na to da se i naredne runde pregovora organiziraju u Istanbulu.

Dodao je da su u toku pregovori za evakuaciju civila iz Ukrajine pomorskim putem u Tursku.

Postoje dva područja u kojima je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govorio kako ne može dati više detalja. Prvo, to se odnosi na tačnu prirodu isporuke oružja Ukrajini. Želio je tek prikazati sliku stalne podrške Ukrajini od NATO-a od 2014.

"Potpuno razumijem da postavljate konkretna pitanja o određenim vrstama oružja. Istovremeno, mislim da je važno razumjeti da vjerujem da je bolje često ne biti precizan o tome o kakvim sistemima se radi, ali budite uvjereni da saveznici pružaju širok raspon različitih referentnih sistema."

Potom mu je postavljeno konkretno pitanje o snimci koja se pojavila na kojoj se čini da ukrajinske snage pucaju na ruskog vojnika koji je zarobljen. Stoltenberg je rekao da nije upoznat s konkretnim videom, ali je rekao:

"Reći ću da svaku prijavu o potencijalnim kršenjima međunarodnog prava treba pratiti ili proučiti, a naravno, svako kršenje međunarodnog prava i bilo kakav ratni zločin je uvijek neprihvatljiv."

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da dio paketa koji će pomoći "hrabrim Ukrajincima" da "odbrane svoje domove i zemlju i potisnu invazione snage" uključuje "pojačavanje humanitarne pomoći i financijske potpore".

On je poručio:

"Razgovarali smo o tome što ćemo još učiniti, uključujući pomoć u kibernetičkoj sigurnosti i pružanje opreme koja će pomoći Ukrajini u zaštiti od kemijskih i bioloških prijetnji."

O globalnom i dugotrajnom utjecaju ruske agresije, Stoltenberg je rekao:

"Ono što se događa u Ukrajini pomno se prati diljem svijeta. Vidjeli smo da Kina ne želi osuditi rusku agresiju. Ali, Peking se pridružio Moskvi u preispitivanju prava nacija da izaberu vlastiti put. Ovo je ozbiljan izazov. Sankcije koje su uveli NATO saveznici i naši partneri su bez presedana i štetne su."

Rekao je da će nova strategija NATO-a uzeti u obzir ovu globalnu promjenu i "dati odgovor na to kako ćemo se odnositi prema Rusiji u budućnosti".

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obraća se medijima nakon današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu. Upozorio je da bi rat mogao trajati godinama i rekao da je ključ za rano rješenje rata u ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

On je kazao:

"Najlakši način za okončanje ovog rata je da predsjednik Putin povuče sve svoje trupe, da okonča rat, te da sjedne i upusti se u ozbiljne diplomatske napore da se pronađe rješenje.

Ali moramo biti realni i nemamo nikakvih naznaka da je predsjednik Putin promijenio svoj opći cilj, a to je kontrolirati Ukrajinu i ostvariti značajne vojne pobjede na bojnom polju.

Ono što vidimo je rusko pregrupiranje i repozicioniranje svojih snaga koje se kreću iz sjeverne Ukrajine, ali u isto vrijeme pomiču te snage na istok i očekujemo veliku bitku u Donbasu.

I to je razlog zašto su saveznici danas također istaknuli hitnost pružanja veće potpore Ukrajini.

To je razlog zašto i saveznici predsjedniku Putinu i Rusiji nameću velike troškove. Ali u isto vrijeme, spremni smo za duge staze. Ovaj rat može trajati tjednima, ali i mjesecima, a možda i godinama. I stoga se moramo pripremiti za puno više."

Također je upozorio da sve dok traje rat postoji opasnost od eskalacije rata, rekavši:

"Ako će se rat nastaviti onda je rizik prije svega za narod Ukrajine koji će više patiti, vidjet ćemo još štete, više smrti i više razaranja. Ali naravno, sve dok rat traje, postojat će rizik od eskalacije izvan Ukrajine. I upravo je to ono na što je NATO usredotočen, kako bi spriječio tu eskalaciju."

Jens Stoltenberg najavio je da će NATO poduzeti korake kako bi pružio veću potporu Gruziji i Bosni i Hercegovini.

"Mogli bismo razviti novi paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta u BiH, a pomoć će biti prilagođena, usmjerena na potražnju i isporučena uz punu suglasnost dotičnih zemalja", kazao je.

Naglasio je da su na sastanku danas bile i nacije poput Finske, Švedske, Gruzije, Bosne i Hercegovine, Australije i Japana, koje nisu članice NATO-a, jer su ruske akcije imale globalni sigurnosni utjecaj.

Svakog trena treba početi press konferencija glavnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Streaming možete pratiti ovdje:

Dmitro Kuleba je rekao medijima da rasprava u NATO-u nije bila o popisu oružja koje će Ukrajina dobiti, već o vremenskom okviru kada će ono biti dodijeljeno.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da ne sumnja da će Ukrajina imati oružje potrebno za borbu.

Reuters izvještava da je ponovio da sankcije nanose štetu Rusiji, ali nisu dovoljne same da zaustave rat.

Kijev tvrdi da su presreli razgovore ruskih vojnika, a incident u kojem je ruski komandant navodno naredio svojim vojnicima da pucaju u ukrajinske civile, dogodio se u blizini opkoljenog grada Mariupolja.

"Dvije osobe izlaze iz šumarka u civilu. Vidim i vozilo", kaže neimenovani vojnik na snimci koju je objavila ukrajinska sigurnosna služba SBU.

"Odvedite ih sve je*eno van", zapovijeda mu njegov nadređeni, dodajući da nije važno ima li neboraca na mjestu događaja. 

Vojnik zatim odgovara svog nadređenom da je razumio komandu.

Autentičnost snimke nije potvrđena.

Japan je zatražio da Međunarodni kazneni sud (ICC) istraži ubistva civila u regiji Kijev kao mogući ratni zločin, izjavio je premijer te zemlje Fumio Kishida.

“Ubijanje ovih nevinih civila je ratni zločin, a naša zemlja je zatražila od Međunarodnog kaznenog suda da to istraži. Vjerujem da Rusija mora snositi strogu odgovornost”, rekao je Kishida novinarima.

Kishida je izrazio šok i užasnutost kao odgovor na “užasne zločine” počinjene nad ukrajinskim civilima u gradu Buča na periferiji Kijeva.

Europarlamentarci su u četvrtak većinom glasova usvojili rezoluciju kojom osuđuju jačanje represije u Rusiji, dodatno potaknute ratom u Ukrajini, uključujući i zatvorsku kaznu za kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, te izražavaju solidarnost s demokratskim snagama u Rusiji.

Europski parlament je o rezoluciji raspravljao u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, a usvojena je u četvrtak s 524 glasova ZA, 4 protiv i 5 suzdržanih.

Nekoliko dana nakon što je Litva saopćila da je u potpunosti zaustavila uvoz ruskog plina, druga baltička država, Estonija, odlučila je u načelu učiniti isto.

Vlada u Talinu kaže da ima za cilj prekinuti uvoz ruskog plina na vrijeme za početak “sezone grijanja” na jesen.

Ministri kažu da su se s Finskom dogovorili o zakupu plutajućeg terminala kako bi se omogućio uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Ukrajinske vlasti pozvale su danas stanovništvo istočne Ukrajine da odmah napusti to područje zbog straha od ruske invazije na Donbas, koja se čini kao prioritet Kremlja.

Regionalne vlasti "pozivaju stanovništvo da napusti ove teritorije i učini sve da se evakuacija odvija na organizovan način", izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk, prenijelo je Ministarstvo za integracije na Telegramu.

Ona je dodala da to mora da se uradi "sada" jer se rizikuje "smrt" u narednim danima.

Više pročitajte na linku ispod:

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je u četvrtak da će pozvati saveznike u NATO-u da opskrbe njegovu zemlju sa još oružja kako bi rat ostao na ukrajinskom tlu i ne bi se proširio na druge zemlje.

Kuleba i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg razgovarali su uoči sastanka ministara vanjskih poslova alijanse.

Ističući kako će saveznicima poslati poruku da "što više oružja dobijemo i da što prije stigne u Ukrajinu, više života će biti spašeno", Kuleba je poručio kako je besmisleno praviti razliku između slanja napadačkog i odbrambenog oružja s obzirom na to kakva je situacija na terenu.

Naglašavajući da sankcije Rusiji još uvijek nisu na nivou koji Ukrajina želi, Kuleba je rekao: "Nastavit ćemo insistirati na potpunom embargu na naftu i plin Rusiji."

Naftni gigant Shell potvrdio je da će u sklopu planova za povlačenje iz Rusije otpisati imovinu vrijednu i do 5 milijardi dolara.

Kompanija se obavezala da više neće kupovati naftu, ali će ugovori potpisani prije invazije na Ukrajinu biti ispunjeni.

Troškovi Shella koji više ne posluje u Rusiji uključuju napuštanje zajedničkih ulaganja s Gazpromom.

Shell je bio kritiziran kada je kupio rusku sirovu naftu po jeftinoj cijeni ubrzo nakon početka rata. Kao odgovor na bijes, kompanija se izvinula i obećala da će prestati kupovati naftu iz Rusije.

Ruske rakete uništile su tijekom noći četiri skladišta goriva u ukrajinskim gradovima Mikolajiv, Harkiv, Zaporižje i Čuhuiv, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.

Također su naveli da je te objekte koristila Ukrajina za opskrbu svojih vojnika u blizini Mikolajiva i Harkiva i u regiji Donbas na krajnjem jugoistoku.

Ministarstvo odbrane Velike Britanije objavilo je posljednju procjenu situacije na terenu u Ukrajini.

"Napredovanje ofenzivnih operacija na istoku Ukrajine glavni je fokus ruskih vojnih snaga. Ruski topovi i zračni udari nastavljaju se duž kontrolne crte Donbasa", navedeno je.

"Ruski udari na infrastrukturne ciljeve unutar ukrajinske unutrašnjosti vjerojatno imaju za cilj degradirati sposobnost ukrajinske vojske da se opskrbi i poveća pritisak na ukrajinsku vladu. Unatoč preusmjeravanju snaga i logističkih sposobnosti za potporu operacijama u Donbasu, ruske snage će se vjerojatno i dalje suočavati s moralnim problemima i nedostatkom zaliha i osoblja”, navodi se u objavi Ministarstva odbrane Velike Britanije.

Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell poručio je u četvrtak da je 30 godina od rata u Bosni i Hercegovini Rusija vratila oružani sukob u Europu.

"Za zacjeljivanje rana potrebno je vrijeme, snaga i posvećenost. Lideri Bosne i Hercegovine moraju raditi na pomirenju i prevladavanju naslijeđa prošlosti. Za mirnu i prosperitetnu BiH, sa evropskom budućnošću", napisao je Borrell na Twitteru.

Borrell će danas učestvovati na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu na kojem se očekuje da će alijansa razgovarati o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini i zaštiti saveznika.

Austrija protjeruje četvoricu ruskih diplomata, objavilo je tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova.

Time se nastavlja niz europskih zemalja koje su protjerale ruske diplomate, a da će to učini i Hrvatska, jučer je rekao premijer Andrej Plenković.

Britansko vojno vodstvo radi na planu za slanje oklopnih vozila Ukrajini, prenosi The Times.

To bi bio dodatak pošiljki smrtonosnog oružja koje Ujedinjeno Kraljevstvo šalje, u uvjerenju da će iduće tri sedmice biti ključna u određivanju ishoda invazije.

The Times navodi da Ministarstvo obrane razmatra opcije poput slanja vozila koja se mogu koristiti kao izviđačka ili patrolna vozila velikog dometa.

Ukrajinske oružane snage u novom izvještaju tvrde ta se ruske snage regrupiraju i provode izviđanja za ofenzivu u regiji Donbas na istoku Ukrajine, što uključuje pokrajine Donjeck i Lugansk.

Istodobno, ruske trupe i dalje pokušavaju preuzeti potpunu kontrolu nad Mariupoljom, a nastavljaju se i granatiranja grada Harkiva, na sjeveroistoku Ukrajine.

Rusija koristi željezničke pruge za brzo premještanje vojnog tereta. Oružje i druga oprema stigla je na željezničku stanicu Kupjansk na sjeveroistoku Ukrajine, sa stanice Valujki u ruskom Belgorodu u Rusiji, navodi se u izvješću. Ukrajinske snage preuzele su kontrolu nad gradom Osokorivka kod Hersona na jugu zemlje, dodaje se.

U Hostomelu se uvodi policijski sat u trajanju od sedam dana, najavila je ukrajinska zastupnica Lesia Vasilenko.

Policijski sat počinje danas ujutro i završava 15. aprila u 6 sati ujutro. To je nužna mjera kako bi se grad očistio od mina i omogućio povratak civila.

Hostomel, koji se nalazi nedaleko od Kijeva, pod ruskom okupacijom bio je 35 dana, a nedavno su ukrajinske vlasti objavile da je iz grada nestalo oko 400 stanovnika.

Ukrajinske snage prije nekoliko dana preuzele su kontrolu nad Hostomelom, zajedno s gradom Bučom i Irpinom, također u okolici Kijeva.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je u svojem kasnonoćnom obraćanju da zapadne sankcije protiv Rusije "nisu dovoljne" i da će biti potrebno još više "bolnih" mjera protiv Moskve.

"Novi paket sankcija, među kojem je i zabrana investicija u Rusiju, na prvi pogled izgleda spektakularno. Ali to nije dovoljno. Ako neće biti paketa sankcija koji će za Rusiju biti doista bolan i ako nećemo dobiti oružje koje nam doista treba i koje smo toliko puta tražili, Rusija će to iskoristiti kao dozvolu da ide dalje. Dozvolu da pokrene novi krvavi pohod u Donbasu", rekao je Zelenski pa dodao da se to ipak "još može spriječiti".

"Dajte nam oružje da zaustavimo ovo agresiju. Zapad to može učiniti", poručio je Zelenski.