Svi ritmovi i glasovi bugarske muzike

U današnjem izdanju emisije Euzičke razglednice slušat ćemo muziku iz Bugarske, zemlje jugoistočne Evrope. Bugarska je samostalna država od 1908. godine, ima oko 8 miliona stanovnika, a od 2007.godine je  članica Europske Unije.

O bugarskoj muzici piše Amra Tosca, a urednik emisije koju možete slušati u srijedu u 18,30 je Elvis J Kurtovich

U Bugarskoj je važan dio muzičkog folklora pjevanje, a prakticiraju ga muškarci i žene, u raznim prigodama. Žene pjevaju na tzv. „sedenkama“, koje posjećuju često mladići i djevojke u potrazi za partnerom, na ceremonijama objavljivanja zaruka, ili za vrijeme rada u polju, pri čemu postoji u svakome slučaju poseban repertoar. Osim što se pjeva, tradicionalno se u Bugarskoj i pleše. Inače, mlade žene spremne za udaju imale su veoma važnu ulogu u plesovima koji su se održavali na, recimo, seoskim trgovima, i to je do nedavno u selima bila veoma atraktivna vrsta zabave i važan dio izvjesne društvene scene.

No, kao i drugdje, i u tradiciji Bugarske pjevanje nije bilo rezervisano samo za lijepe i svečane prilike, već i za tužne događaje, opraštanje sa dragim članom porodice i zajednice, pa su se posebne pjesme-tužaljke, izvodile na sahranama, ali i prilikom ispraćaja nekog momka u vojnu službu. 

Ono po čemu je muzička narodna praksa Bugarske naročito prepoznatljiva danas širom svijeta, jesu veoma karakteristični ženski vokali, koji su vrlo prodorni i „otvoreni“, upravo zbog načina izvođenja. Naročitu promociju ovog segmenta folklora Bugarska je i van svojih granica doživjela zahvaljujući jednom od njenih najuticajnijih muzičara 20. stoljeća. Njegovo je ime Filip Kutev, bio je kompozitor i čovjek koji se smatra „ocem bugarske koncertne horske i narodne muzike“. On je osnovao 1952. godine „Bugarski državni televizijski ženski vokalni hor“, sada internacionalno poznati world music ansambl koji kombinuje tradicionalni vokalni repertoar sa modernim aranžmanima. Ovaj je ansambl postao prepoznatljiv širom svijeta nakon izdavanja serije albuma pod nazivom „Le Mystère des Voix Bulgares“ („Misterija bugarskih glasova“) za engleski label „4AD“ u periodu od 1986. do 1988. godine, koji je 1990 nagrađen Grammyjem. 

Ipak, mnoge druge ženske vokalne grupe iz Bugarske su stekle popularnost, a među njima i sada internacionalno poznate „Trio Bulgarka“, koje su sarađivale i sa britanskom pjevačicom Kate Bush. 

Još jedan dugogodišnji bugarski sastav koji za cilj ima očuvanje kulture i tradicije ove zemlje izvođenjem njene muzike i plesova je i Folklorni ansambl „Пирин“, ili „Pirinejski narodni ansambl“, koji je zasigurno najvažniji projekat ovakve vrste sa državnom potporom. Čine ga orkestar, plesna trupa i, naravno, ženski hor. Ova „organska sinteza regionalne folk horske i plesne tradicije Bugarske“, kako su opisani od strane „National Geographic“, nastala je 1954. godine, a do sada su izveli preko 6.500 koncerata u 50 različitih zemalja širom svijeta i izdali značajan broj albuma, te tako na svoj način promovirali nacionalno blago ove zemlje.

Svadbeni muzičari iz ilegale 

U vrijeme komunizma, mnogi su muzičari, naročito tzv. svadbeni sastavi, djelovali van ove muzičke scene pod okriljem države, i bez neke oficijelne podrške ovakve vrste oni nisu imali niti nametnutih zvaničnih ograničenja u smislu izvođenja muzike, pa je to dovelo do uvođenja u tradicionalnije izvedbe i drugih žanrova i instrumenata. Važan centar ovakve muzike bila je Trakija, i tamošnja je scena prikriveno djelovala sve do 1986. godine, kada je utemeljen festival u gradu Stambolovo. Isti se od tada održava svake dvije godine, a zahvaljujući njemu su postali popularni mnogi muzičari ovakve vrste, među kojima je na primjer Ivo Papazov, bugarski klarinetist koji u tradiciju i lokalno uvodi i nešto jazza, i jedan od prvih što su kreirali žanr tzv. muzike svadbenih sastava u Bugarskoj. 

Ali danas je, kao i u našim krajevima, od čalgi i svadbenih satstava, popularniji turbo folk. Primjer za to je pjesma Pipni me tuk

 Pop, rock i jazz

Bugarska ni u kom slučaju nije izuzetak kada je u pitanju prodor zapadnoevropskih pop i rock žanrova, do klasike i jazza, i naravno neizostavne world music sa folk elementima, koji zasigurno ostaju najinteresantniji izvozni muzički proizvod ove zemlje

Balkandji – Zvezdica (folk - metal)

Upsurt – Popfolk  (rap/hip-hop)

Bugarski jazz

Bugarin Milcho Leviev (Милчо Левиев) je poznato ime u svijetu jazza. Osniva sastav Jazz Focus ‘65 sa kojima svira po svijetu i osvaja nagrade na festivalima u Montreuxu, Pragu... 70-h iz političkih razloga emigrira i preseljava u Los Angeles. Milcho Leviev je  u svojoj karijeri svirao sa velikim imenima kao što su Don Ellis, Art Pepper, Carmen MacRay, Billy Cobham, Herbie Mann, Dave Holland...

Milcho Leviev – Selski Tantz  (jazz/etno-jazz)

Milcho Leviev - BG Boogie

Drugo veliko ime bugarskog jazza je flautista Theodosii Spassov, muzičar koji takođe vrlo uspješno spaja bugarski folklor sa savremenom muzikom. 

Lot Lorien & Theodosii Spassov