Slovenija: 2013. je bila krizna, 2014. je neizvjesna

Slovenci će 2013. zapamtiti kao kriznu godinu u kojoj su preživjeli burnu smjenu na političkom vrhu, praćenu raspravama o sistemskoj korupciji i odgovornosti za višegodišnju stagnaciju kojoj se ne vidi kraj, dok izglede za iduću godinu i poboljšanje ekonomskog stanja smatraju vrlo neizvjesnima.

Druga koalicijska vlada Janeza Janše, koji je obećavao kraj političke, ali ne i gospodarske krize te upozoravao na mogući "grčki scenarij" ako se ne uspije rezovima obuzdati rast zaduživanja, raspala se u martu nakon samo 13 mjeseci. Dvije od pet stranaka koje su ga podupirale pridružile su se novoj mandatarki Alenki Bratušek, prvoj ženi kojoj je uspio dolazak na čelo neke slovenske vlade, piše Hina.

Devet mjeseci otkako je imenovana i preživjela glasanje u parlamentu o povjerenju, Bratušek se nada i vjeruje kako će njena ekipa, sastavljena većinom od političara i stručnjaka srednje generacije, povesti zemlju prema oporavku i izlasku iz višegodišnje recesije.

"Ne trebamo vanjsku financijsku pomoć, trebamo samo vrijeme", ustrajno ponavlja Bratušek od sredine ove godine. Tada se nagađalo da će Slovenija nakon Kipra postati sljedeća država u eurozoni kojoj će trebati pomoć evropskih fondova ili "trojke", naročito zbog katastrofalnog stanja u svom bankarskom sistemu čiji se loši krediti penju na visinu petine nacionalnog BDP-a, a tri vodeće banke u vlasništvu države tek trebaju biti sanirane.

Suprotno većini najava, pa i onih iz Europske komisije, da će slovenački BDP i iduće godine pasti, Bratušek prognozira njegov umjereni rast u drugoj polovini 2014. te postepeni pad nezaposlenosti. To je u raskoraku s pesimističkim mišljenjem većine Slovenaca koji su u više anketa naveli da očekuju pad standarda ili barem stagnaciju, a političarima i dalje većinom odriču povjerenje.

Nepovjerenje, u kojem je glavna politička parola koju su iznjedrili masovni prosvjedi protiv "političkih i ekonomskih elita" protekle zime postala ona o "krađi države", produbljeno je "moralnim padom" nekih istaknutih političara i suđenjima za privredni kriminal nekad uglednih privrednika i menadžera.

Bivšem premijeru Janezu Janši, čija Slovenska demokratska stranka (SDS) i dalje u istraživanjima javnog mišljenja dobiva drugi najveći broj glasova nakon Socijalnih demokrata (SD) Igora Lukšiča, u parlamentu je izrečeno nepovjerenje jer nije po zakonu prijavio svu svoju imovinu i financijska sredstva. Uz to, Janša je nepravomoćnom presudom osuđen na dvije godine zatvora i visoku novčanu kaznu u aferi Patria, vezanom na nabavu oklopnih vozila za slovenačku vojsku.

Korupcijske afere "otpuhale" su i ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, za kojega kažu da je i dalje uticajan, iako "politički mrtav" kada je riječ o njegovim ambicijama za najviše položaje, a čekaju ga i sudski procesi vezani za djelovanje poduzeća koja su sada u vlasništvu njegovih sinova, a radila su s tvrtkama koje je angažirala općina koju vodi Janković.

Iako se čini da zbog teškoća svojih glavnih potencijalnih političkih konkurenata može "mirno spavati", položaj premijerke Alenke Bratušek nije ni izdaleka lak. Parlament je njenoj vladi izrekao povjerenje koje je stavila na test pri izglasavanju budžeta za iduće dvije godine, ali u javnosti i opoziciji prisutno je nezadovoljstvo zbog toga što, uprkos suprotnim najavama, ona i dalje zbog postojećeg stanja mora provoditi politiku stroge štednje i stabilizacije javnih finansija.

Bratušek obećava da u idućoj godini neće uvoditi nove poreze nakon što je ove godine za dva posto, na 22 posto, povećan PDV, te usvojen zakon o porezu na nekretnine koji će se primjenjivati već u sljedećoj godini.

Iako je Evropska komisija odobrila postupak sanacije slovenačkih banaka, analitičari tvrde da su rezultati stresnih testova pokazali da će država za to morati potrošiti prikupljene devizne rezerve pa će se pravo stanje u državnoj blagajni, koje bi moglo postati kritično, pokazati već u prvoj polovini iduće godine.

Tada dospijevaju kamate i kredite u visini 1,5 milijarde eura, za što će biti potrebno izdati nove dugoročne obveznice. Analitičari tvrde da će se tada pokazati ide li vlada Alenke Bratušek pravim smjerom jer će kamate na slovenske obveznice na međunarodnom financijskom tržištu pokazati hoće li novo zaduživanje biti moguće i održivo ili će se ponoviti špekulacije u kojima će se Slovenija ponovo spominjati u kontekstu "bail outa" odnosno traženja međunarodne finansijske pomoći.

U tom slučaju niti nagađanja o novim prijevremenim izborima ne bi bila bez osnove, iako stranke u koaliciji Alenke Bratušek već prije nove godine razmišljaju o obnovi koalicijskog ugovora, kako bi vlada mogla raditi do redovnih izbora 2015. godine. Sadašnja vlada, formirana u parlamentu nakon pada Janšine vlade, na početku mandata je dogovorila zadaće za samo godinu dana pa sada treba obnoviti i produžiti koalicijski ugovor do izbora 2015.

Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da polovina Slovenaca smatra da će u idućoj godini živjeti lošije nego u ovoj. Više od trećine vjeruje da će za izlazak iz recesije i bolji životni standard biti potrebno dvije do pet godina, dok je potpunih pesimista, koji misle da im se životni uslovi "nikada" neće popraviti, 6,4 posto. Analitičari tvrde da je takvo dominantno stajalište odraz realnih političkih i gospodarskih prilika u državi, koje se ne mogu promijeniti preko noći, osobito zbog rascjepa nastalog između običnih građana i političke klase, u godinama kad eskaliraju uvjerenja da je za sve teškoće kriva neodgovorna politika i korupcija u sustavu.

Slovenija je po BDP-u po glavi stanovnika i po paritetu kupovne moći 2012. bila na 16. mjestu od 28 članica Europske unije, s 82 posto prosječne razvijenosti EU-a, no to je lošije nego prilikom ulaska u EU 2004. godine, kada je Slovenija bila na 87 posto prosječne razvijenosti EU-a i 91 posto razvijenosti, koliko je imala pred izbijanje krize 2008. godine.