SAD: Savezni sud prihvatiozahtjev vlade o politici prema homoseksualcima u vojsci
Radiosarajevo.ba
Federalni apelacioni sud odlučio je da izađe u susret administraciji u Washingtonu i privremeno zamrzne odluku sutkinje Virginije Phillips o prekidu primjene dosadašnje politike američke vojske prema homoseksualcima.
Tročlano sudsko vijeće Devetog apelacionog suda, sa sjedištem u San Franciscu, odlučilo je da prihvati zahtjev vlade i zamrzne odluku da se iz pravnog sistema izbaci zakon poznat kao "Ne pitaj, ne pričaj", koji zabranjuje služenje vojske homoseksualcima koji ne skrivaju svoje seksualno opredjeljenje.
Phillips, koja je sutkinja federalnog suda u San Diegu, donijela je 12. oktobra odluku da "Ne pitaj, ne pričaj" nije u skladu s ustavom i da predstavlja nepopravljivo kršenje temeljnih prava, uskraćuje procesna prava, slobodu govora i pravo na podnošenje peticije vladi, što je sve garantovano Prvim amandmanom američkog ustava.
Taj proces pred federalnim sudom su još 2004. godine pokrenuli Log Cabin Republicans, organizacija republikanaca homoseksualaca i Service Members United, organizacija pripadnika oružanih snaga i veterana - homoseksualaca.
Apelacioni sud je takođe zatražio od pravnika koji su zastupali Log Cabin Republicans da do ponedjeljka podnesu svoje argumente.
Potom će sudije u San Franciscu donijeti odluku da li da, dok se bude razmatrala žalba vlade, odluka sudije Phillips bude i dalje zamrznuta.
U ovom trenutku je nejasno kakve će posljedice to imati po Pentagon, koji je već suspendovao primjenu politike "Ne pitaj, ne pričaj" i obavijestio regrutne centre da od sada prihvataju prijave koje predaju homoseksualci, ali i da se podnosiocima skrene pažnja da će njihova molba zavisiti od konačnog pravnog raspleta.
Glasnogovornica ministarstva odbrane Cintia Smith izjavila je da, "iz razloga iznijetih u podnesku vlade, vjerujemo da je zamrzavanje ispravna odluka".
Odmah pošto je sud u San Diegu donio odluku o ukidanju "Ne pitaj, ne pričaj", ministarstvo pravde je uložilo žalbu, iako je predsjednik Barack Obama još u predizbornoj kampanji obećao ukidanje tog zakona.
Obama je studentima univerziteta Howard, koji su doveli u pitanje njegovu privrženost principu jednakosti za sve Amerikance, odgovorio da se zakon ne može ukinuti potezom pera, ali je dodao da će ta politika biti "okončana u njegovom mandatu".
Pravni stručnjaci su prethodno spekulisali da bi vašingtonska administracija mogla da se odluči da ne podnese žalbu, i da tako stavi tačku na taj zakon, ali je Obama jasno stavio na znanje da
želi da to bude učinjeno odlukom Kongresa.
Politika "Ne pitaj, ne pričaj" pokrenuta je na početku mandata administracije Billa Clintona i u tom trenutku bila je kompromisno rješenje i najviše što se moglo učiniti na poboljšanju položaja
homoseksualaca u armiji.
Tada je, zakonom iz 1993. godine, zabranjeno postavljanje pitanja vojnicima o njihovoj seksualnoj orijentaciji. Istovremeno, međutim, vojnicima homosekualcima bilo je zabranjeno da o tome otvoreno govore.
Ukidanje tog zakona bilo je jedno od predizbornih obećanja predsjednika Obame, koji je u svoj prvom govoru posvećenom stanju nacije, poručio da neće dozvoliti kršenje ljudskih prava, niti diskriminaciju u zapošljavanju, kao i da će ukinuti zakon koji ljudima, "zbog onoga što jesu, zabranjuje da brane zemlju koju vole".
Procjenjuje se da je od 1993. godine, oko 14.000 osoba otpušteno iz vojske, u skladu s tim zakonom.
fena
Tročlano sudsko vijeće Devetog apelacionog suda, sa sjedištem u San Franciscu, odlučilo je da prihvati zahtjev vlade i zamrzne odluku da se iz pravnog sistema izbaci zakon poznat kao "Ne pitaj, ne pričaj", koji zabranjuje služenje vojske homoseksualcima koji ne skrivaju svoje seksualno opredjeljenje.
Phillips, koja je sutkinja federalnog suda u San Diegu, donijela je 12. oktobra odluku da "Ne pitaj, ne pričaj" nije u skladu s ustavom i da predstavlja nepopravljivo kršenje temeljnih prava, uskraćuje procesna prava, slobodu govora i pravo na podnošenje peticije vladi, što je sve garantovano Prvim amandmanom američkog ustava.
Taj proces pred federalnim sudom su još 2004. godine pokrenuli Log Cabin Republicans, organizacija republikanaca homoseksualaca i Service Members United, organizacija pripadnika oružanih snaga i veterana - homoseksualaca.
Apelacioni sud je takođe zatražio od pravnika koji su zastupali Log Cabin Republicans da do ponedjeljka podnesu svoje argumente.
Potom će sudije u San Franciscu donijeti odluku da li da, dok se bude razmatrala žalba vlade, odluka sudije Phillips bude i dalje zamrznuta.
U ovom trenutku je nejasno kakve će posljedice to imati po Pentagon, koji je već suspendovao primjenu politike "Ne pitaj, ne pričaj" i obavijestio regrutne centre da od sada prihvataju prijave koje predaju homoseksualci, ali i da se podnosiocima skrene pažnja da će njihova molba zavisiti od konačnog pravnog raspleta.
Glasnogovornica ministarstva odbrane Cintia Smith izjavila je da, "iz razloga iznijetih u podnesku vlade, vjerujemo da je zamrzavanje ispravna odluka".
Odmah pošto je sud u San Diegu donio odluku o ukidanju "Ne pitaj, ne pričaj", ministarstvo pravde je uložilo žalbu, iako je predsjednik Barack Obama još u predizbornoj kampanji obećao ukidanje tog zakona.
Obama je studentima univerziteta Howard, koji su doveli u pitanje njegovu privrženost principu jednakosti za sve Amerikance, odgovorio da se zakon ne može ukinuti potezom pera, ali je dodao da će ta politika biti "okončana u njegovom mandatu".
Pravni stručnjaci su prethodno spekulisali da bi vašingtonska administracija mogla da se odluči da ne podnese žalbu, i da tako stavi tačku na taj zakon, ali je Obama jasno stavio na znanje da
želi da to bude učinjeno odlukom Kongresa.
Politika "Ne pitaj, ne pričaj" pokrenuta je na početku mandata administracije Billa Clintona i u tom trenutku bila je kompromisno rješenje i najviše što se moglo učiniti na poboljšanju položaja
homoseksualaca u armiji.
Tada je, zakonom iz 1993. godine, zabranjeno postavljanje pitanja vojnicima o njihovoj seksualnoj orijentaciji. Istovremeno, međutim, vojnicima homosekualcima bilo je zabranjeno da o tome otvoreno govore.
Ukidanje tog zakona bilo je jedno od predizbornih obećanja predsjednika Obame, koji je u svoj prvom govoru posvećenom stanju nacije, poručio da neće dozvoliti kršenje ljudskih prava, niti diskriminaciju u zapošljavanju, kao i da će ukinuti zakon koji ljudima, "zbog onoga što jesu, zabranjuje da brane zemlju koju vole".
Procjenjuje se da je od 1993. godine, oko 14.000 osoba otpušteno iz vojske, u skladu s tim zakonom.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
