'Rijeke ne poznaju granice, prekogranična saradnja je važna'

"Osim borbe protiv klimatskih promjena, kada su u pitanju poplave od izuzetne važnosti je da svaka zemlja ima adekvatne planove upravljanja riječnim slivovima. Istovremeno, bitna je prekogranična saradnja, jer riječni slivovi ne poznaju granice", istakao je u razgovoru za Fenu Halvart Koeppen, koordinator Regionalne ozonske mreže za Evropu i centralnu Aziju UNEP OzonAction.

To su, prema njegovim riječima, stvari koje se tiču dugoročnog strateškog djelovanja i promišljanja, pri čemu, tvrdi, čak i Njemačka ima takve probleme.

Na pitanje Fene da li su se ipak mogle ublažiti ogromne posljedice, koje su izazvale poplave u BiH, naglasio je da "stalno trebamo raditi na veoma važnim planovima upravljanja riječnim slivovima, koji moraju biti odgovarajući i u tom smislu biti spremni na velike investicije".

Regionalna ozonska mreža za Evropu i centralnu Aziju zadužena je za praćenje Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Riječ je o međunarodnom ugovoru sačinjenom radi zaštite ozonskog omotača putem isključenja iz proizvodnje i potrošnje određenog broja supstanci koje se smatraju štetnim za ozonski omotač.

Na upit koje supstance mogu izazvati poplave, kao što su ove koje su zadesile BiH, Srbiju i Hrvatsku ističe da po Montrealskom protokolu, "HFC supstance imaju visoki potencijal globalnog zagrijavanja i sve supstance između ostalog CO2, koje su pod Kyoto protokolom to jest njihovo ispuštanje u atmosferu izaziva klimatske promjene".

"Korištenje elektro-energetskih tehnologija i sama proizvodnja energije, čiji produkt je CO2  ponajviše uzrokuju klimatske promjene", kaže Koeppen.

Kako je BiH od 1992. godine članica Montrealskog protokola, kaže da je putem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ozonske jedinice, naša država uspjela efikasno ispuniti sve dosadašnje obaveze po ovom protokolu, i to "uvođenjem sistema licenci kvota i dozvola za uvoz i izvoz ovih supstanci".

Što se tiče legislative, potvrdio je da se uspješno implementira, a osim ispunjavanja samih odredbi Montrealskog protokola postignuti su "značajni uspjesi u smislu kampanja i jačanja svijesti javnosti".

Tome, ističe, ide u prilog i to što je BiH zemlja domaćin regionalnih sastanaka Regionalne carinske saradnje i Regionalne ozonske mreže za Evropu i centralnu Aziju, koji su održane prije nekoliko dana u Sarajevu.

Cilj tih sastanaka je omogućavanje nacionalnim ozonskim jedinicama da uspješno provedu isključenja iz upotrebe HCFC-a (Hydrochlorofluorocarbon) i ispune obaveze Montrealskog protokola, koje se tiču isključenja.

"Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje su veoma aktivne u Globalnoj areni kada je u pitanju realizacija Montrealskog protokola. Na tome iskreno čestitam BiH", rekao je Koeppen.

Kao glavni izazov u narednom periodu za Bosnu i Hercegovinu naveo je isključivanje iz upotrebe supstanci HCFC-ova (hidrohloro-fluorokarbona), koje osim što oštećuju ozon imaju i visoki potencijal globalnog zagrijavanja.

"Tako je za BiH izazov da se uvedu u upotrebu tehnologije, supstance koje će biti prijateljske i po ozon, ali i koje neće dovoditi do klimatskih promjena. Zamjenske supstance koje su prijateljske po ozon i klimu opet imaju neke druge izazove, s obzirom na to da su one zapaljive, te je potrebno provoditi obuke ljudi koji će rukovati sa supstancama i opremom, koja će sadržavati ove alternativne supstance", rekao je Koeppen.

Inače, postoji više grupa zamjenskih supstanci, gdje su prva grupa HFC (Freon 134a ili HFC-134a  koji nema utjecaj na ozonski omotač. Tu još spada, kako je istakao u razgovoru za Fenu Koeppen, i karbondioksid, za čiju su upotrebu, kako smatra, potrebni visoki pritisci, navodeći da se radi o "sofisticiranim tehnologijama, zbog čega je važno pažljivo rukovanje i način postupanja o čemu se kontinuirano mora obučavati osoblje".