Reis cerić na samitu uleme u Maroku

U organizaciji londonske asocijacije "Radikalni srednji put", u marokanskom drevnom gradu Fesu od 10. do 12. marta održan je trodnevni samit visoke muslimanske uleme o temi "Srednji put - model za odbranu kroz angažman". 

U tom jednom od najstarijih gradova svijeta Fesu, gdje su sačuvani višeslojni kulturni i civilizacijski tragovi od neprocjenljive vrijednosti, sastali su se muslimanski autoriteti današnjice poput šejha Abdullaha bin Bejja iz Mauritanije, šejha Ahmeda Tidžanija iz Senegala, Habiba Omera bin Hafiza iz Jemena, šejha Abdula Hakima Murada iz Britanije, šejha Usama Muhammeda Saada iz Egipta, šejha Muhammeda Karidullaha iz Sudana, Habiba Salija el-Džifrija iz Indonezije, šejha Halime Krausen iz Njemačke, nigerijskog muftije Ibrahima Saliha el-Husejna, šejha Ibrahima Abdulbarija iz Somalije, šejha Nasruddina Burhanudina iz Turske i reisu-l-uleme u BiH Mustafe Cerića. 

Učesnici samita istaknuli su da muslimanski svijet prolazi kroz vrlo izazovna iskušenja i povijesne promjene za koje ulema mora naći adekvatan odgovor, jer muslimanski narodi su umorni od beživotnih priča koje nemaju utemeljenje u autentičnoj islamskoj tradiciji i zdravom ljudskom razumu. 

Rečeno je da su zato nužne teme o kreativnosti u islamskom djelovanju, razumijevanju potreba i stremljenja muslimanske mladeži, suočavanju s različitim tumačenjima islama i približavanje tih različitosti ka jednom zajedničkom cilju, a to je unutarmuslimanska tolerancija i razumijevanje te opća kultura međuvjerskog i međukulturnog dijaloga. 

Posebna pažnja je posvećena ulozi muslimana u Evropi i Zapadu uopće, objašnjavanju i zbližavanju pogleda na relaciji islam-Zapad u današnjem međuovisnom svijetu u svim oblastima života. 

Reisu-l-ulema Cerić je zajedno sa šejhom Abdulom Hakimom govorio o izazovima i mogućnostima islama na Zapadu u kontekstu većinsko-manjinskih zajedničkih aktivnosti na polju međuljudskog i međuvjerskog razumijevanja, kao osnovnog preduvjeta za jedinstvo smisla u različitosti vjera i kultura. 

Istaknuo je nužnost "duhovne revolucije", koja se u kontekstu muslimanske povijesti može posmatrati kao ciklični put od sedam praznih stoljeća prije islama, sedam punih stoljeća nakon islama, iza kojih dolazi sedam teških stoljeća, da bi na početku petnaestog stoljeća po Hidžri muslimani ušli u novi revolucionarni ciklus, saopćila MINA.