Varaždin: Brojni srednjoškolci misle da su kukasti križ i slovo U simboli - antifašizma

Čak 51 posto varaždinskih srednjoškolaca smatra da je Hrvatska 1945. godine izgubila rat, a 24 posto drži da je stilizirano ustaško slovo U antifašistički simbol, piše portalnovosti.

Povodom 80-godišnjice progona Židova u Varaždinu, Vladimir Huzjan sa tamošnjeg Zavoda HAZU-a, proveo je anketu među 356 učenika iz devet od ukupno 11 srednjih škola u Varaždinu.

Iako su manje više dali tačne odgovore na dio pitanja o (anti)fašizmu i Holokaustu, podbacili su u onom najvažnijem: je li po njihovom mišljenju Hrvatska izgubila ili dobila u Drugom svjetskom ratu. Više od polovine, 51 posto, smatra da je Hrvatska 1945. izgubila, a 49 posto da je pobijedila.

Trending

Radovi u završnoj fazi: Pogledajte kako izgleda prvi prodajni Lidl objekat u Sarajevu

04.01.23. 15:43

Sramotno: Fašistički simboli na ulicama Sarajeva - kukasti križ u centru grada

Srednjoškolci su u dijelu ankete u kojem su trebali odabrati jedan od tri odgovora, u 82 posto slučajeva znali što je je fašizam i da je od ponuđenih historijskih osoba fašist Ante Pavelić, iako ih je 11 posto takvim smatralo Josipa Broza Tita, a sedam posto Winstona Churchilla.

Čak 95 posto učenika ispravno rezonira kad kaže da je antifašizam reakcija na fašizam i nacizam, ali ima i onih pet posto koji smatraju da antifašizam podržava nacizam.

Da je Tito antifašist ispravno ga je svrstalo 81 posto ispitanih, iako ih je 13 posto ocijenilo da je to Pavelić, a šest posto da je Adolf Hitler.

Mladim Varaždincima slabije ide kod određivanja antifašističkih insignija. Iako ih 62 posto ispravno smatra da je to crvena zvijezda petokraka, čak 24 posto drži da je to stilizirano slovo U, a 14 posto kukasti križ. Zanimljivo je i što uz 64 posto onih koji točno smatraju da je ustaštvo bilo fašistički pokret, ima i 25 posto onih koji ga smatraju antifašističkim, a 11 posto demokratskim.

Više od dvije trećine znalo ih je da je Rimskim ugovorima Pavelić predao veliki dio hrvatske obale i otoka Mussolinijevoj Italiji, a skoro 90 posto da je partizanski pokret vodila Komunistička partija. Praktički svi učenici, njih 99 posto, znaju da je Jasenovac bio najveći koncentracioni logor u NDH, a nitko nije odgovorio da u NDH nije bilo logora. Na pitanje što je Holokaust, tačno je odgovorilo 91 posto.

U dijelu gdje se ispitivalo mišljenje učenika, došlo je do odstupanja koja pokazuju da značajan dio srednjoškolaca ne razumije događaje u Hrvatskoj od 1941. do 1945.

Više od trećine ispitanika nije dalo zadovoljavajuće odgovore na izjavu da su Pavelić i ustaški pokret odgovorni za osnivanje koncentracionih logora u NDH te za progon i ubijanje Židova, Srba, Roma, politički nepodobnih Hrvata i drugih disidenata NDH. Čak 25 posto nije se moglo odlučiti, pet posto se djelomično ne slaže, a pet posto se u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom.

Da je "Za dom spremni" ustaški pozdrav složilo se 46 posto školaraca, 23 posto u određenoj mjeri, a osam posto se nije složilo, a s tvrdnjom da je izjava "Smrt fašizmu, sloboda narodu" nacistički pozdrav ne slaže se 53 posto ispitanih, dok se pet posto potpuno složilo.

Čak 35 posto učenika nema stav oko tvrdnje da je "ustaštvo rezultat želje Hrvata za samostalnom državom", a isto toliko ih se donekle slaže.

Najveći postotak učenika (39 posto) nije imao mišljenje oko tvrdnju da je Tito odgovoran za masovne likvidacije zarobljenika nakon rata, dok ih se više od trećine djelomično ili potpuno nije složilo s tvrdnjom.

Oko 38 posto ih nije imalo mišljenje ni oko tvrdnje da je Tito u prvim poslijeratnim godinama diktatorski vladao, dok ih se 38 posto djelomično ili u potpunosti složilo s tvrdnjom.

U zadnjem pitanju 51 posto učenika ocijenilo je da je Hrvatska 1945. izgubila rat. To su obrazložili tvrdnjama da je "najveći dio Hrvatske pripao NDH koja je bila na Hitlerovoj strani i ta je strana izgubila u ratu", da su "nakon rata i partizani činili određene zločine, a stanovništvo se masovno iseljavalo iz Hrvatske i bila je u gospodarskom kolapsu", neki smatraju da su "brojne žrtve bile posljedica ustaškog djelovanja", kao i da "nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska nije dobila neovisnost kakvu je željela".

Doduše, i neki koji su smatrali da je Hrvatska pobijedila smatrali su da se "između dva zla biralo manje", da se "na neki način uspjela osloboditi fašizma i nacizma i uspjela vratiti neke otete prostore".

Sam autor je zaključio da su varaždinski srednjoškolci upoznati i razumiju stradanja Židova i drugih naroda u koncentracijskim logorima koje su uspostavile vlasti NDH. S druge stane, srednjoškolci usvajaju gradivo iz školskog gradiva, ali na njihovo mišljenje i stavove utječu i drugi izvori kao što su obitelj, prijatelji, internetski mediji…

A u gradskom Vijeću srpske nacionalne manjine Varaždina komentirali su da nije lako čitati rezultate ovog istraživanja, ako više od polovine učenika misli da je Hrvatska 1945. izgubila rat.

"Nije nikakvo čudo što su pripadnici takve mladosti četiri puta razbili dvojezičnu natpisnu ploču na zgradi VSNM-a i dva puta skrnavili zastavu s nosačem na istoj zgradi. Kakvo školstvo, takvo znanje", zaključuju varaždinski Srbi.