Užas na Jadranu: Kruzeri zagadili Hrvatsku gore nego milion automobila

Ovako je to Forbes pozbrojio: U 2018. godini kruzeri su prevezli 26 miliona turista/gostiju, a godinu ranije zaradili su svojim vlasnicima 117 milijardi dolara.

Mnogi će turisti takav doživljaj popratiti riječima "vidjeti, pa mogu i umrijeti".

A nekima će se to i dogoditi, doslovno, skupa s onim tragičnim epilogom. Krajem prošle godine njemačka organizacija Nabu objavila je rezultate svog istraživanja, prema kojem se pokazalo da od 77 posmatranih kruzera, oni svi osim jednog, znači 76 od 77, koriste – najprljavije, najgore moguće gorivo koje postoji na planetu.

Ranija istraživanja govorila su da kruzer s tri tisuće gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12.000 automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje neusporedivo gore.

Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila, piše Express.hr.

U Hrvatskoj je registrovano oko 1,7 miliona automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u Hrvatskoj zajedno.

A samo u Dubrovnik usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera.

Uz takve rezultate postaju jasni uzroci onoga što je prije nekoliko dana objavila ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam:

"Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jefitina visokosumporna goriva!"

Carić je još prije nekoliko godina iznio podatak da Hrvatska godišnje od posjete kruzera zaradi 53 miliona eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 miliona eura troškova.

Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva.

Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je jezivo sve kad se i ne uzima u obzir užasne količine CO2 koje takvi brodovi ispuštaju u atmosferu.

Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84.000 čestica po kubičnom centimetru.

Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144.000 čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226.000 čestica.

Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica.

Drugim riječima, ako se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, dođe se do zaključka da je zagađenje na palubama kruzera na kojima se turisti sunčaju otprilike onakvo kakvo se običava očekivati u centru Delhija ili Šangaja.

Rad na kruzeru pokazuje se odjednom kao izrazito rizično zanimanje, a posjet kruzera gradovima kao najgori zamislivi udar stakleničkih plinova, sumporovih i dušikovih oksida, te cijelog niza sve gorih od najgorih čestica.