Šta se dešava u obrazovanju: Zašto u Srbiji nedostaje profesora?

Manjak pojedinih profesora i nastavnika u školama u Srbiji je sve veći problem: Nedostaje prosvjetara za matematiku, fiziku, hemiju i njemački jezik. Kako privremeno i dugoročno riješiti ovaj problem?

U Ugostiteljsko - turističkoj školi u Nišu je nedavno čas matematike držala profesorka geografije. Direktorka te škole je za lokalne medije izjavila da je profesora matematike dugo tražila na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u Nišu, ali da ovih kadrova nema među nezaposlenima, piše DW.

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje u Srbiji, u Beogradu nedostaje čak 20 nastavnika i profesora matematike, u Nišu 4, u Kragujevcu 3, u Zrenjanjinu i Valjevu po jedan. Slična je situacija i u drugim mjestima u Srbiji.

Trending

Iz podruma ukradeno 15.900 eura, policija provjerava kako je novac tu uopće pohranjen

To je prilično zabrinjavajuća situacija, smatra Milan Zlatanović, profesor sa Prirodno - matematičkog fakulteta u Nišu, posebno što je matematika izuzetno važna u procesu razvijanja logičkog mišljenja, načinu rasuđivanja i povezivanja činjenica.

Mogu i studenti završnih godina…

Ako na Birou rada nema profesora matematike, on predlaže da škole angažuju studente matematike sa završnih godina studija.

„Vrlo je bitno ko vam predaje matematiku u školi i nije naivno uopšte da to rade nestručna lica, i opredijelio bih se za studente završnih godina. Oni su itekako bolja opcija, jer predavati matematiku zahtjeva posebne vještine iz pedagoško - psiholoških predmeta, kao i iz osnovnih matematičkih disciplina", kaže Zlatanović.

Međutim, ni studenata matematike nema dovoljno već godinama, kaže Zlatanović. Prirodno - matematički fakultet u Nišu već desetak godina ne uspijeva da popuni 54 budžetska mjesta za studiranje, dok su prije toga imali i samofinansirajuće studente.

Razlog za to on vidi u tome što je ranije matematika bila spojena sa informatikom, a od kako je odvojena u posebne departmane, matematiku upisuje tek dvadesetak mladih godišnje, a ukupno do diplome stigne njih petanestak.

Matematika nije bauk, ali…

Profesor Zlatanović smatra da interesovanje za matematiku na globalnom nivou ne opada, dok je u Srbiji sve veći trend da se upisuju fakutlteti gdje se lakše dolazi do diplome.

„Za matematiku je neophodan talenat i kontinuirani rad. Ovo drugo je presudno", kaže on i dodaje da mladi nemaju motivaciju da rade u prosvjeti.

„Profesorsko zanimanje je prema mom mišljenju vrlo degradirajuće prije svega što je taj zakon koji uređuje odnose đaka i profesora drugačiji nego što je bilo ranije, i zbog toga što su plate vrlo male. Ono što bih ja preporučio je da plate prosvjetnim radnicima budu znatno veće da bi oni imali motivaciju da upisuju matematiku, a i druge nauke, i da se bave prosvjetom jer je rad u prosvjeti izuzetno važan za našu djecu, za buduće generacije. Takođe bih predložio stipendiranje studenata koji hoće da upisuju deficitarne module", kaže profesor PMFa Milan Zlatanović.

Traže se i nastavnici iz nekih drugih predmeta

Profesori matematike nisu jedini koji nedostaju školama u Srbiji. Nadležno ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja u svom odgovoru za DW potvrđuje da postoji velika potražnja i za nastavnicima fizike, hemije i njemačkog jezika.

Na pitanje ko može da predaje ove predmete u nedostatku profilisanog nastavnika ili profesora, u Ministarstvu odgovaraju da to uređuju Pravilnici o stepenu i vrsti obrazovanja nastavnika i stručnih saradnika u osnovnoj školi, gimnaziji i stručnoj školi, ali ne kažu na koji način. Na pitanja koliko tačno u Srbiji nastavnika ovih predmeta nedostaje i kakva je strategija države kada je riječ o školovanju ovih kadrova, Ministarstvo čak nije ni odgovorilo.

Sociolog Đokica Jovanović, profesor u penziji na Odjeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, slaže se da su niske plate jedan od razloga zašto nema dovoljno ovih kadrova, objašnjavajući da su „plate u našim školama jednake ili čak manje od plata pomoćih radnika sa niskom kvalifikacijom u javnom sektoru". To međutim nije sve, problem je znatno dublji, smatra on.

Obrazovni sistem ugrožava obrazovani sistem?

„O ovom velikom pitanju i društvenom problemu se ne može smisleno misliti ukoliko moderne društvene i humanističke nauke ne daju svoju ekspertizu. Zauzvrat, naš obrazovni sistem gasi nastavu sociologije, filozofije, antropologije.... (u srednjim stručnim školama, prim. aut.). Zašto?", pita se profesor i odgovara:

„Zato što ove nauke počivaju na kritičkom i analitičkom mišljenju koje proizilazi iz skepse. E to je već opasno za ovakav retrogradni poredak vlasti. Zato što se u škole uvode vjeronauka i tzv. građansko vaspitanje. Država se odriče nauke zarad dogmatske idoktrinacije mladih ljudi", tvrdi Jovanović dodajući u prilog rezultate naučnih istraživanja u kojima se kod mladih bilježi veći konzervativizam, antiintelektualizam, više stereotipa i predrasuda.

Rješenje za ove probleme, naš sagovornik ne vidi u društvu u kojem živimo, jer kako kaže, umjesto da „humanistička i tehnička inteligencija zajedno pokreću društvo unaprijed kritičkim pristupom društvenim pitanjima i problemima, dominacija ideologije konzervativizma umrtvljuje društvo, zbog čega su mnogi dijelovi stanovništva u nazadovanju".

„Matematičari ne traže posao, posao traži njih"

Za to vrijeme, na PMF-u Nišu priželjkuju više studenata matematike uprkos pomenutom trendu upisivanja lakših fakulteta. Naš sagovornik, profesor Milan Zlatanović ističe da među matematičarima nema nezaposlenih, posebno što sa ovim fakultetom mogu da rade i druge poslove zahvaljujući smjeru na fakultetu - primijenjena matematika.

„Matematičari ne traže posao, posao traži njih, jer oni mogu da rade u privredi, obrazovanju, IT sektoru. Matematičar može da radi u osiguravajućim društvima i kompanijama za procjenu rizika, da radi u institutima kako u zemlji, tako i u inostranstvu, zatim u sektoru medicine i farmaceutske industrije i u mnogim drugim sektorima, jer matematika se nalazi u svim sferama života", piše DW.