Hoće li Srbi u Briselu povući historijski potez koji bi mogao promijeniti sve

"Nisam s Vučićem o tome razgovarao, ali ću ga zamoliti da ne odvaja pitanje statusa Republike Srpske od pitanja Kosova", rekao je Dodik prije sedam dana.

Jučer je to ponovio: "Od Vučića tražim da na dnevni red uz Kosovo stavi i Republiku Srpsku. Ja ga molim, moglo to proći u Briselu ili ne”, rekao je Dodik.

Ostala je nepoznanica da li je u međuvremenu s Vučićem o tome razgovarao, ali je ovoga puta u prilog svom stavu naveo nekoliko konstatacija. Kosovo, za koje se prije samo nekoliko godina vjerovalo da je gotova priča, predsjednik Srbije je uspio da vrati na dnevni red, što je potvrdila i njemačka kancelarka Angela Merkel, ocjenom da Njemačka jeste priznala Kosovo, ali da se ništa ne može dogoditi bez dogovora Beograda i Prištine.

Srbija i Republika Srpska su postale značajniji faktori nego što su bile, a uz to, ovo je najbolji period saradnje Republike Srpske i Srbije, ocijenio je Dodik.

Drugim riječima, ima dovoljno razloga da vjeruje da je ovo pravi trenutak da i pitanje statusa RS bude otvoreno za međunarodnim stolom. Uostalom, Dodik je oktobra prošle godine, u intervjuu za Deutsche Welle precizirao da na mapi Balkana, za deset godina, RS i sjever Kosova i Metohije vidi kao dio Srbije.

On je tom prilikom rekao da radi na stvaranju političkog ambijenta koji je neophodan da to bude barem dijelom prihvaćeno i u okruženju i u Europi. Posebno je tada ukazao na to da u slučaju nezavisnog Kosova, u slučaju da Beograd na to pristane, isto pravo mora da postoji i za Republiku Srpsku, koja je poseban entitet u BiH.

Nije to prvi put da se pitanja Republike Srpske i Kosova i Metohije dovode u isti kontekst.

Dragomir Anđelković je jedan od analitičara koji vjeruje da ima prostora za dogovor o teritorijalnoj podjeli Kosova, kao rješenju za budućnost, ukoliko se to pitanje veže za status Republike Srpske.

I aktuelni šef diplomatije Srbije Ivica Dačić je kao lični prijedlog u avgustu prošle godine iznio ideju o razgraničenju.

Mišljenja o vezivanju sudbina RS i Kosova bilo je i među akterima u međunarodnoj zajednici. Tako je prije godinu dana bivši analitičar američke Nacionalne sigurnosne agencije John R. Schindler NewYork Observeru, listu čiji je vlasnik Jared Kushner, zet i savjetnik predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ocijenio da "Zapad mora ispraviti greške koje je napravio u jugoistočnoj Evropi, prije nego što to uradi Kremlj”.

Pošto je, kako je objasnio, "velika Albanija” neizbježna, Republika Srpska treba da se pridruži Srbiji, kao što odavno želi. Budući da niko ne može razumno da objasni zašto se komunističke granice Srbije mogu menjati, a granice BiH ne mogu, NATO i EU treba da zaustave to licemjerje zbog kog Srbija samo dodatno prezire Zapad, obrazložio je Šindler.

Takav je bio i jedan od savjeta stratega državne sekretarke SAD Hilari Klinton, od kojih je u vrijeme dok je bila kandidat za predsjednika, u jesen 2016. godine, naručila izradu plana za "finalno rješenje Balkana”.

Zvanični stav SAD, ponovljen krajem prošle godine, u tom pitanju je, naravno, ostao nepromijenjen - ne postoje paralele između Republike Srpske i Kosova, a SAD su u potpunosti posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Analitičar Boško Kozarski napominje da je jasno da u dejtonskoj Bosni i Hercegovini, koja je podijeljenija nego prije ratova devedesetih, predsednik RS-a Dodik već dugi niz godina radi na državnosti RS-a.

Povlačeći paralelu, gledajući kako to Priština sve radi izvan međunarodnog prava, odnosno Rezolucije 1244 UN, potpuno je shvatljiva i Dodikova želja da se i priča o RS uvede u institucije EU, dakle van UN, koje nadgledaju sprovođenje Dejtonskog sporazuma, kaže Kozarski za Sputnjik.

Iako postoje ideje o vezivanju jednog i drugog pitanja, on je, ipak, skloniji mišljenju da bi u ovom trenutku i dalje trebalo to da se razvija kroz dva paralelna procesa, baš zato što je pozicija Srbije i RS danas bolja nego što je bila prije osam-deset godina. Pogotovo što, po njegovoj ocjeni, Srbija ima dobru poziciju zbog Rezolucije 1244 i Dejtonskog sporazuma, jer je njihov garant. Od toga, smatra on, ne bismo smjeli da odstupimo.

“Očigledno je veliki pritisak na sve srpske lidere u regionu, i na Vučića i na Dodika, kako bi se u kratkom roku riješila pitanja koja nije moguće riješiti tako brzo i lako”, kaže Kozarski. Otuda i spekulacije o vezivanju Kosova i Metohije i RS u nekom vidu kompenzacije — ako se odričemo jednog, tražimo drugo.

Sagovornik Sputnjika smatra da je, kada je riječ o statusu RS, izvjesno da će se u godinama, možda i decenijama pred nama, događati određene promjene u podijeljenoj BiH. On se nada da će vremenom ta pitanja biti riješena bez sukoba, dogovorom.

Slikovita Dodikova priča da od Kineza nikada nećete čuti, "Tajvan će za godinu dana biti naš”, ali polako, strpljivo, hoće za 70-80 godina, upravo ukazuje, po mišljenju Kozarskog, na pravi put.

“Zato, ne treba žuriti, kao što Kina ne žuri. Naša pozicija je danas bolja nego što je bila i ne znači da neće biti još bolja za 20 godina”, zaključio je ovaj analitičar.