Smrtonosna dječija igrica stigla u regiju: Poziv dobila djevojčica iz Beograda

Učenica osnovne škole iz Beograda prije nekoliko dana dobila je poziv da pristupi igrici, što je ona odmah prijavila majci.

"Na Instagramu je dobila link i poruku da se priključi igrici. Pitali su je da li je sigurna. Vidno uplašena došla je da mi kaže šta joj se dogodilo i da je odmah izbrisala poruku koju je dobila. Ja sam obavestila direktorku škole, a ona je obavestila đake i nastavnike. Međutim moja ćerka nije jedina koja je dobila poziv, znamo za još nekoliko dece koja su uglavnom skrinšotovala poruke i objavila na svojim Instagram profilima", rekla je uplašena majka, prenosi Blic.

Iako Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije do sada nije zabilježilo nijedan slučaj koji ima veze sa video igrom „Plavi kit“ koja potiče iz Rusije, uputili su apel svim građanima da ukoliko se sretnu sa takvom igricom da to odmah prijave policiji.

Također, pozvali su sve roditelje i nastavnike da razgovaraju sa djecom i prate njihove aktivnosti na internetu, kako bi ih zaštitili od ovog oblika ugrožavanja sigurnosti.

"Svaki zadatak moraš marljivo ispuniti i niko ne smije znati ništa o tome. Kad završiš zadatak, pošalješ mi fotografiju. I na kraju igre, umreš. Jesi li spremna?", riječi su kojima se maloljetnici uvode u svijet ove igrice.

Igrica „Plavi kit“ prije svega je usmjerena na mlađu populaciju.

U periodu od 50 dana igranja pred djecu se postavljaju različiti zadaci, u početku manje opasni poput gledanja horor filmova, zatim samopovređivanja urezivanjem plavog kita na rukama, a sve se završava pozivom na izvršenje samoubistva.

Ova opasna igrica prisutna je u mnogim državama i zbog nje je navodno stradalo više desetina maloljetnika, te će stoga Odjeljenje za visokotehnološki kriminal MUP-a Srbije pojačati aktivnosti ka smanjenju opasnosti od eventualne pojave igrice „Plavi kit“ u Srbiji, navodi se u saopćenju.

Tatjana Matić iz Nacionalnog kontakt centra za bezbjednost djece na internetu rekla je za Blic da ovom centru dosad nije prijavljena ova "izazov igara", ali da opreznost mora da postoji i da roditelji i nastavnici moraju da obrate pažnju na ponašanje mladih na internetu.

Prema njenim riječima, edukacija i prevencija su ključni u borbi protiv zloupotreba novih tehnologija, naročito kada su u pitanju djeca i mladi.

Dragan Popović sa Instituta za psihologiju mišljenja je da su najčešće depresivni mladi ljudi meta ove "igre", te da su depresivna djeca podložnija utjecaju, kao i da će takva djeca ustati u 4:20 ujutro i odraditi zadatke te time zadovoljiti kako sebe tako i svog "gospodara".

"Mislim da se to dešava jer su ta deca inače neprihvaćena i usamljena, kako od roditelja tako i od društva i da jednostavno žele da ih neko pohvali ali i da budu uspešna u nečemu", tvrdi Popović.

S njim se ne slaže psihologinja  Vesna Tomić koja smatra da se to može dogoditi svakom djetetu:

"Ne bih rekla da se to dešava samo depresivnoj i ranjivoj deci, mislim da se to dešava deci sa kojima roditelji ne komuniciraju. Ukoliko roditelj čita knjige, i detetu će knjige biti interesantnije nego telefon, te neće moći da upadaju u takve situacije. Sa druge strane ako roditelji po ceo dan gledaju u telefon, isto će raditi i deca. Znači, krivica treba u potpunosti da spadne na roditelje. Ukoliko dođe do toga da deca počnu da koriste ove igrice, roditelji obavezno moraju potražiti stručnu pomoć", savjetuje Tomić.

U cijelu priču zasigurno se trebaju uključiti i roditelji, doktori i nadležne institucije, te poraditi na edukaciji i prevenciji posljedica koje može prouzrokovati ova igrica.