Slovenija od 1. jula po drugi put preuzima predsjedanje Vijećem EU

Slovenija 1. jula po drugi put preuzima predsjedanje Vijećem EU, no njen bi premijer Janez Janša mogao u novoj ulozi izazvati neugodnosti na europskom parketu ne ukroti li svoju temperamentnu retoriku punu političkih strasti komentarima na Twitteru, procjenjuje se u europskim i domaćim krugovima.

Janša je prije tri mjeseca kritike nekih članova Europskog parlamenta i europskih dužnosnika o odnosu njegove vlade prema novinarima i medijima doživio kao uvredu, poručujući im preko Twittera, kao svog glavnog komunikacijskog kanala, da Slovenija "nije Kongo" ili da neće dopustiti da joj o slobodi i demokraciji popuju "preplaćeni birokrati", piše Hina.

Koristio se pritom stilom koji koristi i u borbi s domaćim političkim rivalima, koje zna nazvati lijevim ekstremistima, simpatizerima starog komunističkog režima ili dijelom "duboke države" koja djeluje izvan institucija.

To je u Briselu izazvalo podizanje obrva i izjavu neimenovanog europskog diplomata da bi, nastavi li tako komunicirati i u novoj ulozi, moglo biti problema.

Kako je diplomat dodao, ne toliko za mehanizam predsjedanja Vijećem EU, koliko za Sloveniju i njenu reputaciju, jer se od zemlje koja predsjeda očekuje da brani vrijednosti i načela Unije, a u raspravama o neusuglašenim pitanjima djeluje neutralno, dok bi suprotno ponašanje moglo "trovati" ozračje.

Ko je Janez Janša?

Šezdesettrogodišnji Janez Janša najdugovječniji je slovenski političar iz generacije stasale 80-ih godina.

Bio je ministar odbrane u vladi koja je 1991. izvela osamostaljenje i proglasila samostalnu državu, po treći put je na premijerskom položaju. No, samo je u mandatu 2004-2008. vodio vladu koja je izdržala četverogodišnji mandat jer teško nalazi koalicijske partnere.

Slovenija je u prvoj polovici 2008., u vrijeme Janšine prve vlade, po općim ocjenama vrlo dobro odradila ulogu predsjedateljice, još prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora kojim je uloga rotacijskog predsjedanja znatno smanjena.

Slovenija je tada u EU važila kao "najbolja učenica" u klasi država koje su primljene 2004. godine, u velikom "Big bang" proširenju europske obitelji, te "uzor" za zapadni Balkan, dok je Janša imao reputaciju pragmatičnog političara koji vodi umjerenu stranku desnog centra.

Mnogo se toga u proteklih 13 godina promijenilo. EU je prošla kroz tri velike krize financijsku, migracijsku i još nedovršenu pandemijsku, a stara reputacija Slovenije kao uzora za jugoistok Europe mnogima je upitna, pa i zbog navodnog "non -papera" o promjeni granica na Balkanu koji se pripisuje Janši.

Promjena političkog pravca vidljiva je već nekoliko godina i kod njega i kod stranke koju vodi. U europskom i međunarodnim medijima Janša se obično spominje kao prijatelj, saveznik i epigon mađarskog premijera Viktora Orbana, a njegova stranka kao "ekstremno desna" ili populistička, izvan političkog 'mainstreama porodice' europskih pučkih i demokršćanskih stranaka.