Sad još i Alzheimer kao posljedica korone?

Teoretski, tu ima nešto istine, ali se sad doista pretjeruje: infekcija koronavirusom neće značiti da prijeti i Alzheimer.

Jer mogućnost je nešto veća, ali to je tako i kod drugih upala. I njemački mediji su na velika zvona objavili rezultate jednog istraživanja u Danskoj. "Veća mogućnost za živčana oboljenja: COVID-19 povećava rizik od Alzheimera" je na primjer naslov kojim se okitila televizijska stanica ntv.

I njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach preko društvene mreže poručuje kako to "na žalost nije paničarenje" – ali medicinski stručnjaci objašnjavaju kako to već doista nije daleko od toga, piše DW.

Trending

Čekaju se rezultati obdukcije: Tužilaštvo KS uključeno u slučaj stradanja meteorologa na Bjelašnici

Istraživanje u Danskoj

14.12.21. 19:07

Viagra smanjuje rizik od Alzheimera? “Ovo je obećavajuće”

Na prvi pogled, istraživanje u Danskoj izgleda ozbiljno: kod gotovo tri miliona građana se pogledala učestalost raznih neuroloških oboljenja nakon infekcije COVID-19. A rezultat je onda i došao na naslovnice medija željnih senzacija: da, u razdoblju od 6 do 12 mjeseci nakon korone je nešto veći rizik i za neko od neuropatoloških oboljenja, kako za Alzheimer, tako i za Parkinsonovu bolest.

No svaki ozbiljni medicinar može znati kako koronavirus nije jedini. Ta opasnost je nešto veća i kod čitavog niza drugih oboljenja, kako uzrokovanih virusom, tako i bakterijom kao što je upala pluća – i tu kod korone doduše rizik nije manji, ali nikako nije niti veći.

Takve patološke promjene neurološkog tkiva se istražuju već odavno, ali zapravo se o uzrocima zna vrlo malo. A da je uzročnik korona - to je definitivno senzacionalizam.

A onda je tu i kako se čita to dansko istraživanje, objašnjava Peter Berlit, glavni sekretar njemačkog Društva za neurologiju:

"Mislim da se takav zaključak uopće ne može izvesti iz tog istraživanja. Radi se o širokoj, statističkoj obradi stanovništva koja uopće nije prikladna utvrditi kauzalitet između infekcije COVID-19 i pojave Alzheimera ili Parkinsona. Metodika tog istraživanja to uopće ne omogućuje."

A to da je takva opasnost veća kod infekcija više vrsta, "to nije ništa novo", kaže Berlit.

Zašto – to se ne zna

Jer na pitanje, zašto i kako se uopće pojavljuju takva neuropatološka oboljenja, tu se još tapka u mraku:

"Znamo da se dementnost, a Alzheimer je jedan od oblika, posebno često pojavljuje kod osobitih životnih događaja", kaže njemački neurolog.

To onda može biti i teška infekcija, možda povezana i s boravkom u bolnici. Ali ne mogu biti sigurni niti da je taj virus ili bakterija uzročnik neurološke bolesti:

"Izgleda tek da infekcija vodi tome da se Alzheimer onda i pokaže. Možda su i prije postojali simptomi, ali su se oni prije toga dobro kompenzirali", smatra Berlit.

No dok ovaj neurolog nipošto ne želi Alzheimer neposredno povezati s COVID-om 19, mnogo je oprezniji kod koagulpatskih oboljenja: pokazalo se doista da je nakon korone veća mogućnost moždanog udara ili tromboze.

"Rizik je doista specifičan i povišen kod COVID-a 19", a to je pokazala i ta studija iz Danske, upozorava ovaj liječnik.

To se odnosi i na druge vrste oboljenja neposredno povezanih s mogućim ugrušcima u krvi: infarkta ili plućne embolije, čak i godinu dana nakon preboljene infekcije. No kad je riječ o takozvanim Long-COVID poremećajima, o tome je bilo više izlaganja na netom održanom Kongresu psihoanalitičara psihosomatske medicine u Berlinu.

Pogledajte ljude, a ne statistiku

Oni i ljekare upozoravaju kako previše gledaju u mikroskop i statističke podatke umjesto da otvore oči i vide očito: u čitavoj toj pandemiji su ljudi dovedeni do granica svoje izdržljivosti. Bilo samoća, bilo biti zatvoren u svoja četiri zida s porodicom u doba lockdowna je, kratko rečeno, i zdrave ljude pretvorilo u bolesnike. Čak i kad se ozdravi od infekcije, tek onda ljudi osjete kako su zapravo potpuno "izgorjeli" od stresa i svakidašnjih obaveza.

A onda su tu i elementarne stvari za čuvanje zdravlja: ishrana se pogoršala jer se nije imalo volje niti ići u kupovinu, prestalo se baviti sportom, jer je i kretanje bilo ograničeno tek na ono najnužnije. Može li se to posve razdvojiti od nekakvih somatskih promjena i oboljenja?

Tu i neurolog Berlit može dati tek osnovne savjete, što smanjuje mogućnost od Alzheimera: ne pušiti, manje alkohola, zdrava ishrana i kretanje.

"Novi podaci su pokazali kako je dovoljno ako se osobe starije od 65 godina živo kreću barem pola sata na dan."

To smanjuje ne samo opasnost od dementnosti, nego i od infarkta i moždanog udara.