Planinar u Hrvatskoj imao bliski susret s poskokom: Na ovo morate obratiti pažnju
Portal Dalmacija danas donio je fotoreportažu iz Nacionalnog parka Paklenica, koji oduzima dah veličanstvenim kanjonima Velike i Male Paklenice i najvišim velebitskim vrhovima.
Velika Paklenica impresivna je pozornica sazdana od nekoliko stotina metara visokih okomitih litica i dramatičnih pejzaža, a najpopularnijim dijelom nacionalnog parka prolazi lijepo utabana staza prilagođena svim generacijama.
Kao divlja sestra Velike Paklenice, kanjon Male Paklenice, koji je na mjestima širok tek 10 metara, potpuno je drugačija "zvjerka".
Elmedin Konaković u Dohi: Sastanak sa premijerom i ministrom vanjskih poslova Katara
Tu je priroda apsolutni gospodar, a gusta zelena šuma, goleme odvaljene stijene i stazice okićene prozorskim zvončićem i pjeskaricom, endemskim biljkama, djeluju kao prizor iz bajke.
Bogatstvo života se oslikava kroz fascinantne brojke:
Obratite pažnju: Ovo može privući zmije u vašu kuću
- Preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta, od čega više od 70 endema kao što su pjeskarica i prozorski zvončić
- 59 vrsta sisavaca među kojima su i zvijeri: medvjed, ris i vuk.
- Više od 200 vrsta ptica uključujući rijetke grabljivice poput surog orla, sivog sokola i orla zmijara
- Više od 100 vrsta leptira
No među brojnim životinjskim vrstama je i poskok. Zlatko Marasković posljednjih nekoliko sedmica snimio je brojne vrste životinja na području NP Starigrad Paklenica, pa tako i poskoka.
U ljetnim mjesecima puno je ljudi u prirodi – planinareći, šetajući ili kampirajući. No upravo ljeto donosi i povećan rizik od susreta s najotrovnijom zmijom u Europi – poskokom (Vipera ammodytes). Ova zmija najaktivnija je tokom ljetnih mjeseci, posebno u planinskim područjima Dalmacije, gdje se često zadržava na osunčanim stijenama i suhozidima, ali i u visokoj travi, uz rubove šuma i planinarskih staza.
Poskoci se najčešće skrivaju u zaklonjenim mjestima koja su dovoljno topla – ispod kamenja, u žbunju ili među suhozidima. Najaktivniji su od maja do septembra, posebno u jutarnjim satima kada izlaze na sunce radi termoregulacije. Najčešće se mogu susresti u dalmatinskom kršu, na obroncima Mosora, Biokova, Dinare, Kozjaka, Kamešnice i drugih dinarskih planina.
Poskok je prepoznatljiv po karakterističnom roščiću na vrhu njuške, cik-cak uzorku duž leđa i trokutastoj glavi. Naraste do oko 80 cm, ali su primjerci od 60-ak centimetara najčešći. Unatoč raširenom strahu, važno je znati da zmija nije agresivna i napada samo ako se osjeti ugroženom ili ako je slučajno nagazite.
Što učiniti u slučaju ugriza?
Ugriz poskoka može biti opasan, ali rijetko smrtonosan uz pravovremenu medicinsku pomoć. Ako dođe do ugriza:
- Ostanite mirni i ne paničarite – panika ubrzava rad srca i širenje otrova.
- Imobilizirajte ugrizeni ekstremitet (ne stezati, ne rezati ranu, ne isisavati otrov!).
- Odmah pozovite hitnu pomoć ili se što prije prevezite u najbližu zdravstvenu ustanovu.
- Zapamtite izgled zmije ako je moguće, ali ne pokušavajte je uhvatiti.
Kako smanjiti rizik?
- U prirodu idite s čvrstim, zatvorenim cipelama i dugim hlačama.
- Ne gurajte ruke u rupe, ispod kamenja ili u grmlje.
- Ako kampirate, provjeravajte obuću, ruksake i šator prije korištenja.
- Na planinarenju se krećite po stazi i izbjegavajte hodanje kroz visoku travu.
- Ako vidite zmiju, ne dirajte je i polako se udaljite.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.