Osumnjičeni za podmetanje požara u Hrvatskoj ranije bio u fokusu velike ekološke afere kod Šibenika

Jedan od četvero osumnjičenih za namjerno izazivanje deset požara na zadarskom području našao se ranije u središtu afere Crno brdo s opasnim otpadom u Biljanima Donjim. 

Zadarska policija objavila je da su zbog sumnje u podmetanje požara uhapsili trojicu hrvatskih državljana u dobi od 46, 45 i 42 godine te 33-godišnju državljanku Poljske.

Za njih se sumnja da su 14. i 15. augusta, prema prethodnom planu i dogovoru, namjerno podmetnuli požare na deset lokacija u Zadru i Zadarskoj županiji. Svima je određen istražni zatvor. 

Trending

Pčelari pretrpjeli ogromnu štetu: U požarima u Hercegovini stradale brojne košnice pčela

Jedan je od osumnjičenih Vladimir Ćupić, koji je prošle godine o slučaju s otpadom i aferi Crno brdo govorio za sedmični magazin Novosti.

Crno brdo lokacija je u Biljanima Donjim na kojoj je tokom 2010. i 2011. godine završilo oko 140 hiljada tona silikomanganske i feromanganske troske, nusproizvoda nastalog sanacijom terena bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Ćupić je lani ispričao da je dao dio naslijeđenog zemljišta u najam vjerujući da će se ondje skladištiti građevinski materijal. Tvrdio je da nije znao da će na njegovu parcelu biti dovezena troska.

Prije 1 dan

Četiri osobe privedene zbog podmetanja 10 požara u Hrvatskoj: Pronađeni puška, pištolj i municija

Ćupić tvrdi da ga je s vlasnikom firme MLM Group Sadikom Čolićem povezao čovjek koji mu se predstavio kao posrednik za nekretnine. Rečeno mu je da će na zemljištu biti građevinski materijal te da će, osim naknade za korištenje parcele, dobiti posao čuvara uz platu od 11 hiljada kuna mjesečno. Budući da je tada radio tek sezonski, ponuda mu se činila kao dobra prilika.

Na račun mu je uplaćeno 60 hiljada kuna za prvu godinu najma. Međutim, prema njegovim riječima, dvojici posrednika morao je predati ukupno 40 hiljada kuna. Nakon plaćanja poreza te troškova geodeta i advokatice, od cijelog posla nije mu ostala nikakva zarada. Čak je završio u minusu koji je kasnije pokrio novcem zarađenim na sezonskom radu.

Pravi problemi počeli su kada su kamioni umjesto očekivanih blokova, cementa i drugog građevinskog materijala počeli dovoziti crnu trosku. Mještani su protestovali protiv odlaganja otpada i osnovali Eko udrugu Ravni kotari, a Ćupića su smatrali čovjekom koji je zbog lične zarade omogućio stvaranje odlagališta. Godinama je zbog toga bio gotovo potpuno izoliran.

"Niko me nije htio u kuću primiti. Doživio sam da mi dojučerašnji susjedi, kod kojih sam prije toga bio inventar, pred nosom zaključavaju vrata. Govorili su da sam najveće zlo u selo donio", rekao je za Novosti.

Tek poslije, kada su shvatili da ni sam nije znao što će se dovoziti i da je i on prevaren, odnosi su se postepeno normalizirali.

Prije 1 dan

Užasavajući ishod požara kod Omiša: Izgorjelo 106 vozila, 28 kuća, 45 plovila...

"Cijelo me selo mrzilo zbog toga. Nisam tada imao potrebu sebe pravdati preko medija. Čekao sam da selo shvati šta se dogodilo i da sam bio prevaren", rekao je.

Prisjetio se i da je ugovorom navodno bilo predviđeno vraćanje zemljišta u prvobitno stanje nakon prestanka dogovora, ali dokument više nema.

Crno brdo u međuvremenu je ostalo veliki problem Biljana Donjih. Ugljena prašina s njega, prema svjedočanstvima mještana, i pri slabom vjetru raznosi se okolicom, a stanovnici godinama upozoravaju na moguće posljedice na zdravlje i okoliš.

Slučaj je završio i pred institucijama Europske unije. Za svaki dan kašnjenja i odugovlačenja u sanaciji otpadne i kancerogene troske država je, prema pravosnažnoj presudi Suda Europske unije donesenoj 6. marta prošle godine, a s lokacije je dosad uklonjeno i obrađeno oko 120 hiljada tona troske, odnosno više od 90 posto ukupne količine.