Protesti za BiH u Podgorici: Ako padne Bosna, neće biti ni Crne Gore

Ispred sjedišta Delegacije EU u Podgorici u 12 sati počelo je građansko okupljanje podrške Bosni i Hercegovini u želji za očuvanje mira i stabilnosti, nezavisnosti i cjelovitosti naše države.

Danas se također održavaju protesti u 35 gradova Europe. Bh. građani u inostranstvu okupljaju se kako bi izrazili zabrinutost zbog političke i sigurnosne krize u našoj državi.

Građani su se također okupili ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, a protesti su najavljeni i u Tuzli.

Trending

Obavještajci otkrivaju bolesni plan: 'Rusija će ponuditi Trumpu da razbiju Ukrajinu na tri države'

"Ako padne Bosna, neće biti ni Crne Gore. Vremena za greške više nema", poručio je književnik Andrej Nikolaidis sa današnjeg protesta ispred sjedišta Delegacije Evropske unije u Podgorici. Ovim okupljanjem podržana je inicijativa bosansko-hercegovačke dijaspore o mirnim građanskim okupljanjima u Briselu i u brojnim drugim gradovima širom Evrope i svijeta u cilju očuvanja i jačanja građanske i jedinstvene Bosne i Hercegovine (BiH).

Obraćanje Nikolaidisa ispred sjedišta EU u Crnoj Gori prenosimo u cjelosti:

"Dvije i po decenije po završetku rata u Bosni i Hercegovini ta se zemlja ponovo nalazi pred neposrednom ratnom opasnošću. Ratni cilj je ponovo isti: otcjepljene dijela Bosne i Hercegovine i njegovo pripojenje Srbiji. Ideologija koja tu zemlju vodi u sukob je ponovo ista: velikosrpski nacionalizam. Tek su realizatori drugi: umjesto Karadžića i Mladića, tu je sada nastavljač njihovoga zločinačkog projekta, Milorad Dodik. Inspirator i mozak operacije je ponovo isti: zvanični Beograd.

Kako je to, uopšte, moguće?

Kako je moguće da je velikodržavni srpski projekat, odgovoran ne za jedan, nego za više genocida na teritoriji Bosne i Hercegovine i dalje aktivan?

Kako je moguće da ideologija Homogene Srbije/Velike Srbije/Otvorenog Balkana, zarad čijih ciljeva su počinjeni ti genocidi i dalje dozvoljena i djelatna?

Kako je moguće da projekat u ime i zarad kojega su počinjeni genocidi ponovo bude vođen iz Beograda?

Sva ta pitanja postavljamo baš danas, baš ovdje – pred sjedištem Evropske unije u Podgorici, jer upravo je Evropska unija, skupa sa Sjedinjenim Američkim Državama, adresa na koju treba poslati ova pitanja.

Koje je svrha dvije i po decenije angažovanja naših „zapadnih saveznika“ na Balkanu ako je region ponovo na ivici rata? Koja je svrha Haškog tribunala ako će zločini za koje je taj tribunal sudio biti ponovljeni, u ime istih velikodržavnih ciljeva? Koja je svrha Haškog tribunala ako su teritorijalni ciljevi zarad kojih su počinjeni zločini kojima se taj sud bavio – ostvareni?

Nije li sve rečeno jasan znak katastrofalno pogrešne politike zapada prema Balkanu, prije svega prema Bosni i Hercegovini, a danas i Crnoj Gori?

Čime će naši „zapadni saveznici“ ovoga puta gasiti ratni požar, kojem su oni dozvolili da se razbukta? Sankcijama, kojima se Milorad Dodik ismijava, dok ničim ometan godinama postavlja eksploziv u temelje Bosne i Hercegovine? Podrškom Otvorenom Balkanu, najnovijoj verziji velikodržavnog projekta koji je 1992. zapalio Bosnu, u koji će silom utjerati i Sarajevo i Podgoricu? Novom verzijom ingeniozno ciničnog embarga na uvoz oružja kojim je zapad onomad Bošnjake pokušao da spriječi da se brane od istrjebljenja? Podrškom Crkvi Srbije, koja je samo Crno srce beogradskog velikodržavnog projekta?

Ako ima onih koji se u samodovoljnoj političkoj nepismenosti pitaju „zašto se Podgorica bavi Bosnom, kada imamo mnoštvo svojih problema“, podsjećanje: niti jedna zemlja, kao niti jedan čovjek, nije ostrvo. I zato se ne pitaj za kim zvono zvoni: ono uvijek zvoni za tobom. Ako padne Bosna, neće biti ni Crne Gore. Sudbine te dvije države danas su neraskidivo povezane.

Vremena za greške više nema.

Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država. Ona nije ničiji plijen. Ona ne može biti cijepana i dijeljena, ne više nego bilo koja druga država čiji teritorijalni integritet štiti međunarodno pravo. Danas Bosna i Hercegovina, sutra Crna Gora. Niti jedan nacionalizam, niti jedan velikodržavni projekat susjeda nema pravo na dijelove Bosne i Hercegovine, niti takva ideja smije biti tolerisana pod krinkom „pragmatične politike“ i „smirivanja tenzija“ na Balkanu.

Bosna i Hercegovina mora biti oslobođena luđačke košulje Dejtonskog sporazuma, koji je zaustavio rat, no istovremeno zaustavio i razvoj bosanskohercegovačkog društva ka funkcionalnoj demokratiji.

Mi ovdje okupljeni podržavamo građansku, cjelovitu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.

Ja, Andrej Nikolaidis, podržavam Bosnu i Hercegovinu u kojoj nosilac suvereniteta neće biti nacije, nego građani, dakle Bosnu i Hercegovinu u kojoj će važiti osnovno demokratsko načelo – jedan čovjek, jedan glas. Sve ostalo je etno-klijentelistička travestija demokratije, kakvoj nažalost danas svjedočimo.

Milorad Dodik mora biti zaustavljen. Ideje o podjeli Bosne i Hercegovine među susjedima moraju biti ugušene. To nije samo pitanje mira na Balkanu, nego pitanje elementarne pravde i etičnosti.

Sva odgovornost za mir u Bosni i Hercegovini je na Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama, jer oni imaju sve mehanizme da mir obezbijede.

Činjenica da je mir u Bosni i Hercegovini ponovo ugrožen je skandalozna i po EU i SAD teško optužujuća.

Politika zapada prema nacionalističkim politikama koje ugrožavaju cjelovitost Bosne i Hercegovine, time i mir na Balkanu, treba hitnu i radikalnu reviziju.

U nadi da će ovaj kritički govor prema njihovoj politici na Balkanu shvatiti shodno retoričkoj podršci koju ne propuštaju dati kritičkom govoru svake vrste, ovaj tekst predajemo predstavnicima Evropske unije u Crnoj Gori.

Neka u miru i vječno živi cjelovita, nedjeljiva, građanska i demokratska Bosna i Hercegovina!", zaključio je Nikolaidis u svom obraćanju.

Ovaj govor, odnosno tekst, predat je Delegaciju EU.