Njemački mediji o presudi u Beogradu: Kazne stigle, ali rana društva ostaje

U Višem sudu u Beogradu u četvrtak, 18. juna donijeta je druga prvostepena presuda Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dječaka K.K. koji je 2023. godine u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu ubio deset osoba, među kojima radnika obezbjeđenja i devetoro učenika.

Njegov otac osuđen je na 14 godina i šest mjeseci, a majka na dvije godine i 11 mjeseci zatvora.

Vladimir Kecmanović proglašen je krivim za teško djelo protiv opće sigurnosti i za zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, dok je majka, prema mišljenju suda, odgovorna samo za jedno od ta dva krivična djela, zapuštanje i zlostavljanje sina.

Trending

Prolaz u nokaut fazu BiH donosi milionsku nagradu: Zmajevima prepreka Katar i tabela trećeplasiranih

Presude – "kap u moru"

U prepunoj sudnici u Palati pravde Višeg suda, sudija je pročitao presudu u kojoj je opisao kako je K.K. najprije detaljno pripremio, a onda i počinio zločin u školi gdje je, osim što je ubio devet učenika i čuvara škole, ranio i jednu nastavnicu i još petoro đaka.

U obrazloženju presude sudija je rekao da je Vladimir Kecmanović, koji je posjedovao oružje koje "nije čuvao kako zakon nalaže", obučavao K.K. da „rukuje vazdušnim oružjem i vodio ga na obuku, iako je bilo očigledno da to nije odgovaralo dječakovom uzrastu".

Prije 1 dan

Masakr u "Ribnikaru": Danas izricanje presude roditeljima Koste Kecmanovića

Jedan od argumenata suda za tezu da se Miljana Kecmanović nije brinula o sinu jeste i to što je dokazano zanemarila savjet razrednog starješine da se obrati psihologu, pošto se njen sin žalio da se osjeća odbačeno i da nema prijatelje u školi.

"Presude Kecmanovićima trebalo bi da budu dio izlječenja društva od strašne tragedije, kao i podsjećanje na sve što smo propustili da otada uradimo, uključujući i suočavanje sa uzrocima koji su doveli do zločina, preispitivanje rada institucija, društvene atmosfere i našeg odnosa prema nasilju, kao i adekvatne memorijalizacije cijelog događaja, koja bi služila kao edukativno sredstvo za budućnost. Sve to je izostalo", kaže za DW istoričar Dragan Popović.

On ocjenjuje da su zato presude Kecmanovićima „tek kap u moru, nedovoljne da vrate pažnju na ovaj događaj, bar ne na neko duže vrijeme".

"Time svi gubimo kao društvo, jer kada se zločin bude ponovo desio, opet ćemo da se pitamo kako je to moguće, nesvjesni sopstvene odgovornosti i duga koji imamo i prema porodicama žrtava i prema svojoj djeci“, navodi Popović.

Nasilje postalo "društveno poželjno"

Presuda Kecmanovićima izrečena u četvrtak je druga prvostepena presuda, jer je Apelacioni sud prvu presudu iz 2023. godine ukinuo i naložio ponovno suđenje.

Dječaku, koji je 3. maja 2023. godine izvršio masakr u školi u centru Beograda, nije se sudilo, jer je taj zločin izvršio kada je imao manje od 14 godina, što ga po zakonu čini krivično neodgovornim.

„Roditelji maloljetnog ubice iz Ribnikara, pogotovo otac, dobili su visoke kazne. Visine kazni, kao i veliki dio obrazloženja, praktično svu krivicu svaljuju sa djeteta na roditelje", ocjenjuje penzionisani profesor kliničke psihologije Univerziteta u Novom Sadu Mikloš Biro.

On skreće pažnju da je presudom i atmosferom u državnim medijima "prećutana činjenica da je ogroman broj mislećih ljudi u Srbiji ubistva u Ribnikaru i Duboni (gdje je takođe počinjeno masovno ubistvo) doživio kao posljedicu opšte atmosfere u društvu, zbog čega je i masovno demonstrirao prije dvije godine".

Prije 1 dan

Roditelji Koste Kecmanovića za masakr u beogradskoj školi osuđeni na 17 godina zatvora

„S medija se izliva nasilje, nasilje je postalo ne samo društveno prihvatljivo, već i društveno poželjno, jer nasilnici ostvaruju svoje dobrobiti i vladaju društvom. Tu se nalazi osnovna krivica i to treba i kažnjavati i prevenirati“, ocjenjuje Biro.

Utvrditi propuste institucija

Dan nakon masakra u školi „Vladislav Ribnikar", uslijedilo je masovno ubistvo i u selima Malo Orašje i Dubona, gdje je, tada dvadesetogodišnji Uroš Blažić ubio devetoro i ranio 12 mladih ljudi.

Ocjena dijela javnosti u Srbiji bila je da će posljedice tih događaja, između ostalog, biti pad povjerenja građana u institucije i da će u društvu ostati neka vrsta kolektivne traume.

„Mislim da je kod nas povjerenje u institucije obojeno stavom prema aktuelnoj vlasti – oni koji imaju povjerenja u aktuelnu vlast, imaju povjerenja i u institucije, dok oni koji ne vjeruju vlasti, ne vjeruju ni institucijama. Tragični događaji iz 2023. nisu u značajnoj mjeri promijenili taj fenomen – samo je jaz između dvije strane društva produbljen, ali nije bilo mnogo prelazaka s jedne na drugu stranu“, navodi politikolog Aleksandar Ivković.

On kaže da vjeruje da će presuda „uticati na to da prije svega porodice žrtava dobiju minimalni osjećaj pravde“. „Ali što se tiče šireg povjerenja, odnosno nepovjerenja u institucije, ono će ostati nepromijenjeno.“

Dva masovna ubistva su se 2023. godine reflektovala i na politiku – između ostalog i tako što su predstavnici opozicije ukazivali na odgovornost vlasti za dva masakra.

Političke posljedice

Ivković ne vjeruje da se ta dva slučaja u "bliskoj budućnosti mogu ponovo politički otvoriti".

„Jedini put, kojim dalje može da se ide, jeste utvrđivanje političke odgovornosti vlasti za neke aspekte slučajeva – posebno slučaja u Malom Orašju i Duboni, gdje izgleda da je bilo više direktnih propusta institucija nego u slučaju Ribnikara“, kaže Ivković.

On podsjeća da je tokom ljeta 2023. godine u Skupštini Srbije osnovan Anketni odbor za utvrđivanje okolnosti u kojima je došlo do dvije tragedije.

„Vladajuća većina je, međutim, pod lažnim izgovorom da bi to ometalo istragu, sabotirala rad tog odbora. Ništa slično se više neće desiti za vrijeme aktuelne vlasti, a pitanje je i kada dođe do promjene vlasti, da li će biti političke volje i prostora za tako nešto, jer će tada sigurno mnogo važnih stvari biti na dnevnom redu“, ocjenjuje Ivković.

On ipak dodaje da bi, ako za to bude volje u budućnosti, bilo konstruktivno „utvrditi propuste u radu institucija koji povećavaju rizik da do sličnih tragedija ponovo dođe“.

Prije oko 9h

Roditelji Koste Kecmanovića osuđeni: Majka mu poslala poruku dvije minute prije počinjenog zločina

„I naravno, treba preduzeti mjere kako bi se te okolnosti uklonile, a ne koristiti te instrumente da bilo koja strana politički poentira“, ocjenjuje Aleksandar Ivković.

Kako izliječiti društvo?

Dragan Popović kaže da je jedan od problema društva u Srbiji upravo to „što nema efikasne pravde“.

„Kad nema efikasne, to znači da nema nikakve pravde. Institucije svoj posao rade ili traljavo ili ga uopšte ne rade, a povjerenje građana u državu i rad institucija je vrlo slabo. U takvim uslovima događaji stižu i prestižu jedan drugi, bez adekvatnog zatvaranja i rješavanja. Tako je i slučaj Ribnikar, sigurno jedan od najvažnijih događaja u Srbiji u ovom vijeku, ostao u sjenci drugih događaja koji su ga stigli i prestigli, uključujući i pad nadstrešnice u Novom Sadu.“

On ipak vjeruje da će se okolnosti i u tom smislu promijeniti kada vlast u Srbiji bude promijenjena.

„Vjerujem da će nova vlast koja će doći nakon ove imati dovoljno snage da zaroni u nagomilane probleme društva koje je Ribnikar tako jasno obelodanio. Uostalom, bez toga nema ni izlječenja društva i države na duži rok“, zaključuje za DW Dragan Popović.