Meteorolozi iz susjedstva objavili prognozu za jesen. Vakula: Zima? Još je rano, ali...

Po podacima hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) srednje i srednje maksimalne temperature zraka na svim meteorološkim stanicama u prvih osam mjeseci ove godine bile su veće od prosjeka za referentno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine, a Dubrovnik je srušio rekord topline mora.

Do 26. augusta oboren je rekord srednje dnevne temperature zraka na stanicama Bilogora i Gradište.

Na 23 stanice ovogodišnji je august bio najtoplliji do sada, a na 16 stanica (Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Gradište, Osijek, Parg, Puntijarka, Rijeka, Senj, Sisak, Slavonski Brod, Zadar, Zagreb - Maksimir, Zavižan), najtopliji mjesec od 1961. godine. Na 17 stanica premašen je rekord maksimalne dnevne temperature zraka, a na 13 su premašeni dnevni maksimumi temperature zraka od 1961.

Trending

Krizi Slobode nema kraja: Tuzlaci u Posušju pretrpjeli 11. poraz ove sezone

I juli je na gotovo svim postajama DHMZ-a bio rekordno topao; mart je bio među tri najtoplija, a februar je po srednjim temperaturama bio najtopliji dosad. Slično je bilo i sa srednjim maksimalnim temperaturama zraka, ističu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda susjedne države.

Što se temperature mora tiče, 16. jula u Dubrovniku iznosila je 30 stepeni Celzijevih. Jednako toliko iznosila je do sada apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na stanicama DHMZ-a, a izmjerena je 18. jula 2023. godine u Crikvenici. Meteorolozi ističu da ovogodišnji rekord za Dubrovnik još nije prošao sve potrebne stepene kontrole, pa se važećim apsolutnim maksimumom za taj grad još uvijem smatra temperaturu mora od 29.1 stupnjeva, koliko je izmjereno 4. jula 2022. godine.

Ove godine imali smo tri toplinska vala, a preliminarni podaci ukazuju da su se ovogodišnja upozorenja na njihovu pojavu češće odnosila na veći dio zemlje nego prethodne godine, ističu u DHMZ-u. Meteorolozi i prognostičari također procjenjuju da će se zbog globalnog zatopljenja rast temperature nastaviti pa se mogu očekivati daljnji porasti minimalnih i maksimalnih temperatura zraka. Iako svako ljeto ne mora biti toplije od prethodnog, u budućnosti nas očekuju toplinski valovi koji će biti intenzivniji, dugotrajniji i na većem području, nego li smo to imali u proteklim dekadama, napominju.

30.08.24. 15:55

Meteorolozi objavili prognozu do kraja novembra: Kakva nas jesen očekuje?

I početak septembra obilježit će vrućine u unutrašnjosti i na Jadranu. Krajem prve sedmice septembra na kopnu može biti promjenljivo i nestabilno. Izgledi za promjenljivije vrijeme uz češću kišu te uz malo nižu temperaturu rastu sredinom mjeseca i na moru, ali bi i dalje posvuda vrijednosti temperature mogle biti više od prosječnih ili prosječne. Krajem septembra također je moguće iznadprosječno toplo, a uz umjerenu do veliku vjerojatnost prevladavat će stabilno vrijeme.

Prema prognostičkim materijalima za sezonsku prognozu, u oktobru i novembru izgledno će biti toplije od prosjeka. To ne isključuje mogućnost dana ili kraćih razdoblja s temperaturom nižom od klimatoloških srednjaka tokom ta dva mjeseca a to, drugim riječima, znači da ćemo imati bablje ljeto. Kad su oborine u pitanju prognostičari navode umjerenu vjerojatnost za prosječno kišan oktobar i novembar, uz mogućnost veće količine oborine u odnosu na višegodišnje mjesečne srednjake, posebno u novembru. Slično je to kao i prošlih nekoliko godina kada su jesen obilježila razdoblja s čestom kišom, osobito njezinu drugu polovicu.

Iz DHMZ-a napominju kako je ovdje riječ o dugoročnim prognozama koje nemaju pouzdanost kao kratkoročne.

Zoran Vakula: Još je rano za reći, ali ljubitelji zime mogli bi doći na svoje

Ukupna mjesečna količina oborine bila je, očekivano za ljetni mjesec, nejednoliko raspoređena pa je zabilježen i znatniji manjak od višegodišnjih srednjih vrijednosti, primjerice na Bilogori i Zavižanu, te u Poreču, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskome Brodu, Gradištu i osobito Osijeku, gdje se tokom cijelog augusta skupilo samo 7 litara kiše po četvornome metru, što je 6. najmanja količina oborine u augustu od kad postoje mjerenja, te već 4. najmanja u posljednjih 25 godina, otkriva glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Istovremeno je zamjetniji višak u odnosu na prosjek zabilježen u Komiži i Splitu, i to zbog obilnije oborine - oko 55 litara - tokom 18. i 19. augusta. Pritom je, za razliku od Osijeka, u Splitu zabilježena 6. najveća ukupna količina oborine u augustu u posljednjih 25 godina!? Zanimljivo, ali nedovoljno za neke naune zaključke. Prognoze za nastavak 2024. i dalje su postojane u davanju povećane vjerojatnosti za nastavak iznadprosječno toplih sezona, posebice jeseni, tokom koje bi više oborina moglo biti u oktobru i posebno novembru.

Prognoze za zimu trenutačno su manje vjerojatne, ali ipak daju neku nadu ljubiteljima zime za hladnije dane i snijeg u januaru.