Kako dostići razmjenu od dvije milijarde dolara između Turske i Srbije

Dobri politički odnosi Srbije i Turske, povoljne prilike za dolazak turskih investitora i ratificiranje sporazuma o slobodnoj trgovini između dve zemlje, neki su od načina koje je ambasador Turske u Beogradu Tanju Bilgic naveo kao put do dostizanja "realnog cilja" - trgovinske razmjene dvije zemlje u vrijednosti od dvije milijarde dolara.

Tokom posjete predsednika Turske Recepa Tayipa Erdogana Srbiji u oktobru prošle godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Erdogan zacrtali su cilj da trgovinska razmjena dvije zemlje dostigne dvije milijarde dolara. Ona trenutno iznosi oko milijardu i dvejsta hiljada dolara, a šta bi trebalo učiniti da bi se taj cilj ostvario, kao i koja je uloga banki na tom putu, objasnili su ambasador Turske u Beogradu i generalni direktor Halkbanke Kenan Bozkurt.

Prema riječima ambasadora, nije slučajnost zašto u Srbiji ima turskih investitora, jer su svuda, ali postoji mnogo pozitivnih strana zašto treba da investiraju baš u Srbiju.

"Carinska unija između Srbije i Europske unije može pomoći turskim firmama, jer je EU jedno od primarnih tržišta za turske izvoznike. Također, tu je i sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije. Dakle, ukoliko biznismeni iz Turske investiraju ovdje imat će mogućnost da dođu i do tržišta EU i do tržišta Rusije", naveo je.

Kao drugi razlog je naveo poreske olakšice, alokaciju zemljišta koje Vlada Srbije omogućava, dok je kao treći, možda i najbitniji razlog naveo dobre političke odnose dvije zemlje.

"Dvije milijarde dolara je veoma realan cilj, jer smo ove godine već dostigli 1,1 milijardu, sada ćemo ratificirati sporazum o slobodnoj trgovini i to će pomoći da vanjskotrgovinska razmjena dvije zemlje raste", kazao je.

Na pitanje šta će omogućiti ratifikacija sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske, ambasador je odgovorio da je prvi takav sporazum potpisan 2010. godine, a da je za ovaj novina što uključuje i oblast poljoprivrede, za koju on smatra da ima još potencijala za razvoj saradnje dvije zemlje.

Osim poljoprivrede, ali i tekstilne indrustrije, Turska je poznata i po industriji autodijelova, a sve više turskih građevinskih firmi zainteresovano je za dolazak u Srbiju.

"Imamo dva nova gradilišta u Beogradu", dodao je.

Kao veoma važan projekat, koji će omogućiti ne samo bolje odnose Srbije i Turske, nego i Turske i Bosne i Hercegovine, ali i dobrosusjedske odnose Srbije i BiH, naveo je izgradnju autoputa Beograd - Sarajevo.

"Sada putevi nisu dobro održavani i putuje se jako dugo, to će biti obilaznica koja spaja Beograd s Tuzlom, Bijeljinom i kad bude gotov, kretanje robe i ljudi će biti mnogo olakšano i to će potaknuti ekonomski razvoj, ali i stabilnost u regionu", naveo je.

On je rekao da Turska podržava stabilnost regiona, a da bi se mir u regionu ostvario i održavao, potrebni su i dobri ekonomski odnosi.

Bilgic je zaključio da će turski investitori dolaziti dokle god postoje prilike za investiranje.

Halkbanka u Srbiji postoji od maja 2015. godine, trenutno ima 32 filijale, a u planu je otvaranje još nekoliko filijala, najmanje tri do kraja godine - još jedne u Beogradu i jedne u Smederevu, kao i drugim značajnim gradovima Srbije. 

Upitan kako Halkbanka u Srbiji pomaže u dostizanju trgovinske razmene od dvije milijarde dolara, generalni direktor je rekao da tome doprinosi profesionalizam zaposlenih, orijentiranost ka ljudima, ali i projekti koji za cilj imaju povezivanje poslovnih ljudi, poput Halkbank dana koji su ranije organizirani, ali i Agroforuma.

Njen cilj je bio, jeste i biće da bude most između Srbije i Turske, ali i sa tržištima regiona, kao i Evropske unije, naveo je generalni direktor Halkbanke za Srbiju Kenan Bozkurt.

Kako je objasnio, misija banke nije usmerena samo na kancelarije, filijale u Srbiji i Turskoj, već i van toga, a kako bi bila most, ne samo dve zemlje, nego i Evrope i Azije.

"Srbija nije samo Srbija, već i tržište regiona i EU. Srbija je kapija ka Istoku i Zapadu", objašnjava on.

Govoreći o planovima za idućih pet godina, Bozkurt je najavio da se Halkbanka priprema za ulazak u oblast poljoprivrede, podsetivši da je banka dva puta učestovala u organizaciji Agroforuma i da će uvijek učestvovati u takvim projektima, jer je "kao što joj samo ime kaže, orjentirana ka ljudima".