Jareb: Mi smo imali dubrovačka književnost, a Srbi gusle, rakiju i prasetinu

U emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' gostovali su Mario Jareb, potpredsjednik Matice hrvatske, i Dubravka Brezak Stamać iz Društva hrvatskih književnika koji su trebali govoriti o književnosti.

Mario Jareb je na početku gostovanja govorio o historiji Matice hrvatske, koja sutra slavi 180 godina, da bi se dotakao hrvatskog jezika te njegova položaja u Jugoslaviji.

Voditelj je potom s pitanjem jezika otišao još stoljeće unazad.

Trending

Dragan Bursać: Hoće li Vučić otvoriti "drugi front" u Bosni, kako bi preusmjerio krizu?

"Kad govorimo o tom jeziku, dolazimo do tog povijesnog spora koji nas progoni od 19. stoljeća i Vuka Karadžića koji je tvrdio da su svi štokavci Srbi. Je li tako? I zbog takvih ideja smo zapravo trebali ratovati za našu neovisnost devedesetih godina. Sad dolaze ova nova prisvajanja hrvatskih književnika u srpskom školskom programu i u zakonu o kulturnom nasljeđu", rekao je voditelj.

A onda je s politikom krenuo Jareb.

"Riječ je o dubrovačkoj književnosti. Da se poslužim jednim izrazom, o takozvanoj 'srpskoj Atini', kako to vole neki tamo preko govoriti. Dubrovnik je uvijek bio i jest meta tih velikosrpskih prisezanja. I dubrovačka književnost kao jedan od najvećih dosega hrvatske kulture, s obzirom na to da u to doba Srbi imaju gusle, rakiju i prasetinu, nemaju ništa sličnoga što bi ih svrstalo među druge europske narode.

Onda vole uzimati dubrovačku kulturu. Kad zatreba, onda prema tome idu tenkovima i topovima, vidjeli smo to u ratu. To im treba da se svrstaju u taj neki europski kulturni zemljovid", rekao je Jareb.

Voditelj ga je pitao je li to falsificiranje historije, piše Net.hr.

"Vi ne možete Srbiju prisiliti da odustane od toga. Dobar put bi bio da se naša kultura predstavlja na stranim jezicima. Vi vani imate puno neinformiranih ljudi, pa da mogu razumjeti što se tu događa", kaže Jareb.