Vučić ili studentska lista: Izbori u Srbiji mogli bi odrediti budućnost odnosa s Crnom Gorom

Dok se Srbija približava parlamentarnim izborima 25. listopada, u Crnoj Gori vlada neuobičajena tišina. Vlast i veći dio oporbe u Podgorici službeno ne komentiraju događaje u susjednoj državi, ali je jasno da se izborni rasplet pomno prati. Od rezultata izbora u velikoj će mjeri ovisiti budući odnosi dviju država, koji su se tijekom posljednjih godinu dana znatno pogoršali zbog sukoba režima Aleksandra Vučića i crnogorske vlade premijera Milojka Spajića.

Istodobno pojedini crnogorski političari otvoreno sudjeluju u kampanji na strani Vučića, što se u beogradskim provladinim medijima ne tumači kao miješanje u unutarnje poslove Srbije.

Duga povijest političkih prijepora

Trending

Schalke otkrio stanje Edina Džeke nakon jezive povrede: Poslali mu i poruku

Odnosi Srbije i Crne Gore godinama osciliraju između bliskosti i sukoba. U Crnoj Gori živi oko trećina građana koji se izjašnjavaju kao Srbi, a pitanja statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa Srbijom i dalje izazivaju duboke političke podjele, dvadeset godina nakon crnogorske neovisnosti. Prema dijelu crnogorske javnosti, službeni Beograd ta pitanja često podiže na razinu međudržavnih odnosa, iako se prvenstveno radi o unutarnjim političkim temama Crne Gore. Pomoćnik glavnog urednika podgoričkih "Vijesti" Vukašin Obradović smatra da će izbori u Srbiji imati dalekosežne posljedice i na unutarnja politička zbivanja u Crnoj Gori. "Ishod parlamentarnih izbora u Srbiji utjecat će u velikoj mjeri ne samo na buduće bilateralne odnose dviju susjednih država, nego i na unutarnja politička zbivanja u Crnoj Gori", kaže Obradović za DW.

S druge strane, predsjednik prosrpske stranke Ujedinjena Crna Gora Goran Danilović smatra da korijen današnjih nesporazuma leži u odluci Podgorice da 2008. prizna neovisnost Kosova. Prema njegovu mišljenju, vanjski politički utjecaji i politika nekadašnjih crnogorskih vlasti narušili su tradicionalne veze između dvije države, ali nisu promijenili temeljnu bliskost srpskog i crnogorskog naroda.

Prije 2 dana

Hrvatska pod diplomatskim pritiskom Njemačke: Sporovi s Crnom Gorom mogu usporiti njen put ka EU

Spor oko Europe i identiteta

Obradović smatra da je Vučićeva politika prema Crnoj Gori tijekom posljednjih godina otvorila niz osjetljivih pitanja, od referenduma o neovisnosti do tema poput Jasenovca, Srebrenice i odnosa prema ratnim zločinima. Po njegovu mišljenju, cilj takve politike nije rješavanje otvorenih pitanja nego usporavanje crnogorskog puta prema Europskoj uniji.

"Željelo se, i od toga se ni danas nije odustalo, ostvarenje krajnjeg cilja: zaustavljanje Crne Gore na putu prema punopravnom članstvu u EU", smatra Obradović. On tvrdi da se ta politika provodi kroz političke, medijske, stranačke i crkvene mreže koje djeluju u Crnoj Gori.

Danilović odbacuje takve tvrdnje. Uvjeren je da će Crna Gora ući u Europsku uniju, prije svega zbog geopolitičkih okolnosti nastalih nakon početka rata u Ukrajini. Smatra i da bi nakon Crne Gore članica mogla postati Albanija, dok je položaj Srbije, prema njegovoj ocjeni, otežan zbog zahtjeva vezanih uz Kosovo.

Tišina u Podgorici, podrška iz Crne Gore

Dok službena Podgorica uglavnom šuti, pojedini crnogorski političari aktivno sudjeluju u kampanji. Posebno se ističe predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je javno podržao Vučića i nastupao na njegovim predizbornim skupovima. Pritom je oštro kritizirao Studentsku listu i njezina nositelja Iliju Srdanovića, dovodeći ga u vezu s bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem.

Prije 4 dana

Političke igr(ic)e u Crnoj Gori: I Andrija Mandić predložio svoje razrješenje

Sličan narativ prisutan je i u dijelu provladinih medija u Srbiji, kao i u samim Vučićevim nastupima. Predsjednik Srbije posljednjih mjeseci često tvrdi da protiv njega djeluje široka politička koalicija koju čine studenti, Milo Đukanović, kosovski premijer Albin Kurti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Napetosti između dviju država dodatno su pojačane nizom zabrana ulaska i protjerivanja. Srbija je posljednjih godina zabranjivala ulazak pojedinim crnogorskim političarima i novinarima, dok je Crna Gora zabranila ulazak vlasniku Informera Draganu J. Vučićeviću. Posebno je odjeknulo i protjerivanje 87 srpskih državljana iz Tivta neposredno prije samita europskih lidera održanog u Crnoj Gori. Premijer Milojko Spajić nedavno je upozorio da bi se približavanjem članstva Crne Gore u Europskoj uniji mogli intenzivirati hibridni napadi iza kojih, kako je rekao, stoje i pojedini akteri iz susjedstva, iako ih nije izravno imenovao.

Dva moguća scenarija nakon izbora

Vukašin Obradović smatra da bi pobjeda Srpske napredne stranke značila nastavak sadašnje politike prema Crnoj Gori te moguće dodatno jačanje političkih i gospodarskih pritisaka uoči crnogorskih parlamentarnih izbora sljedeće godine. Kao moguće instrumente utjecaja navodi financijski sektor, trgovinsku povezanost dviju država i važnost srpskog tržišta za pojedine crnogorske tvrtke.

"Nije nerealno očekivati da se spektar pritisaka proširi i na ekonomski plan", ocjenjuje Obradović. Kao primjer navodi mogući rast utjecaja financijskih institucija povezanih sa Srbijom te činjenicu da pojedini važni gospodarski sustavi u Crnoj Gori i dalje ovise o poslovanju sa srpskim tržištem. Ako pak prevagu odnese Studentska lista, Obradović očekuje postupnu normalizaciju odnosa između dviju država. Smatra da bi tada bilo moguće otvoriti pitanja političkih i financijskih veza koje su se godinama razvijale između Beograda i dijela političkih, medijskih i društvenih struktura u Crnoj Gori.

Goran Danilović ima posve drukčiji pogled. Po njegovu mišljenju, glavni interes Crne Gore trebao bi biti da Srbija nakon izbora ostane stabilna i politički mirna, bez obzira na pobjednika. "Naše nije da kreiramo Srbiju po vlastitoj mjeri, nego da prihvatimo i pozdravimo Srbiju kakvu izaberu građani Srbije", kaže Danilović za DW.