Hrvatska pod diplomatskim pritiskom Njemačke: Sporovi s Crnom Gorom mogu usporiti njen put ka EU

Njemačka vlada pojačala je diplomatski pritisak na Hrvatsku kako bi što prije riješila bilateralne sporove s Crnom Gorom, koji bi mogli ugroziti plan Podgorice da postane članica Evropske unije do 2028. godine.

Kako piše Euronews pozivajući se na četiri zvaničnika upoznata s razgovorima, Berlin je zatražio od Zagreba da konstruktivno pristupi rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom, trenutno najnaprednijom državom kandidatkinjom u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Njemačka je nedavno ponudila i posredovanje u pregovorima dviju država, ali ta inicijativa još nije realizirana. Vlada kancelara Friedricha Merza nastoji preuzeti ulogu posrednika, strahujući da bi neriješeni bilateralni sporovi mogli usporiti ili ugroziti proces proširenja EU.

Trending

ViK najavio nove radove: Skoro 30 sarajevskih ulica danas bez vode

Hrvatska je početkom sedmice predstavila listu od osam zahtjeva koje želi riješiti prije nego što Crna Gora završi pristupne pregovore.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, uoči samita Evropskog vijeća u Bruxellesu, da Zagreb već godinama upozorava crnogorske vlasti na neriješena pitanja.

Prije 1 dan

Hrvatska postavila osam zahtjeva Crnoj Gori za napredak na putu ka EU

"Postoje pitanja na koja godinama ukazujemo našim crnogorskim susjedima", rekao je Plenković.

Dodao je da u posljednje dvije godine nije ostvaren nikakav napredak, ističući da je Hrvatska bila izuzetno konstruktivna tokom pristupnih pregovora Crne Gore.

U razgovore Zagreba i Podgorice posljednjih sedmica uključila se i Evropska komisija, dok nekoliko država članica pokušava spriječiti zastoj u procesu proširenja zbog bilateralnih nesuglasica.

Pored Njemačke, na Hrvatsku diplomatski pritisak vrše Francuska i Luksemburg. Francuska nastoji izbjeći dodatne prepreke proširenju, dok Luksemburg kritikuje korištenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih pitanja.

Najveći pritisak, međutim, dolazi iz Berlina, koji želi zadržati politički zamah proširenja Evropske unije.

Sporovi između Hrvatske i Crne Gore uglavnom proizlaze iz naslijeđa ratova na prostoru bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina, uključujući imovinska pitanja, sporne granice i zahtjeve povezane s ratnim zločinima.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas također je kritikovala mogućnost da bilateralna pitanja postanu prepreka proširenju, poručivši na marginama samita Evropskog vijeća da proces pristupanja ne bi smio biti talac takvih sporova.