Hrvatska postavila osam zahtjeva Crnoj Gori za napredak na putu ka EU

Hrvatska traži od Crne Gore rješavanje osam otvorenih pitanja koja se odnose na ratne zločine iz devedesetih godina, imovinske sporove, povrat školskog broda Jadran i razgraničenje između dvije države. Zagreb poručuje da želi podržati evropski put Crne Gore, ali da je za to potreban konkretan napredak u rješavanju spornih pitanja.

U dokumentu se navodi da su zahtjevi "ograničeni, jasno definirani i ostvarivi", uz poruku da Hrvatska njihovo rješavanje želi postići dijalogom, a ne opstrukcijom pristupnih pregovora.

Hrvatska je još krajem 2023. godine Crnoj Gori dostavila nezvanični dokument s popisom neriješenih pitanja, koji je proslijeđen i državama članicama Evropske unije te Evropskoj komisiji. Prema navodima iz novog dokumenta, svih osam pitanja i dalje je otvoreno.

Trending

Istraga iz SAD-a: Ko stoji iza "Srbi za Trumpa" i šta je veza sa političkim vrhom RS-a?

Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava.

Hrvatska traži naknadu štete za svoje državljane zatočene u logoru Morinj od 1991. do 1992. godine, kao i trajno i nesmetano isticanje spomen-ploče posvećene žrtvama. Zagreb također zahtijeva promjenu imena bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Gopčevića, nekadašnjeg vaterpoliste koji je bio stražar u logoru.

Prije 6 dana

Proširenje EU - da, ali ne za BiH i Srbiju: Koje četiri zemlje iz regiona su najbliže Briselu?

Među zahtjevima su i intenziviranje potrage za 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući eventualnu komandnu odgovornost, te rješavanje dugogodišnjih imovinskih sporova hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Posebno se ističu slučajevi 51 porodice iz Tivta, kao i drugih vlasnika nekretnina u Boki kotorskoj. Hrvatska traži povrat imovine ili pravičnu naknadu prema tržišnoj vrijednosti, uz jednak tretman svih oštećenih.

Kada je riječ o logoru Morinj, četvorica pripadnika Jugoslavenske narodne armije pravosnažno su osuđena na ukupno 12 godina zatvora. Hrvatska, međutim, smatra da time nisu obuhvaćeni svi zločini počinjeni nad civilima i ratnim zarobljenicima.

Brod Jadran i pitanje granice

Preostala dva zahtjeva odnose se na vanjsku i sigurnosnu politiku.

Hrvatska traži povrat školskog broda Jadran, koji se nalazio u Crnoj Gori radi remonta kada je 1991. godine počeo rat. Zagreb smatra da brod pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

Prije 6 dana

Marta Kos: Crna Gora bi pristupni ugovor s EU mogla potpisati 2027. godine

U dokumentu se navodi i spor oko druge vojne imovine bivše Jugoslavije, čiju vrijednost Hrvatska procjenjuje na 2,7 milijardi dolara.

Osmi zahtjev odnosi se na razgraničenje kopnene i morske granice. Hrvatska traži potvrdu nekadašnje međurepubličke granice između Hrvatske i Crne Gore, uz primjenu načela uti possidetis juris, prema kojem su granice bivših jugoslavenskih republika postale međunarodne granice nakon sticanja nezavisnosti.

Zagreb navodi da bi se manja odstupanja na terenu mogla riješiti u procesu obilježavanja granice, nakon potpisivanja odgovarajućeg sporazuma. Nakon dogovora o kopnenoj granici, Hrvatska je spremna intenzivirati razgovore o razgraničenju na moru.

Hrvatska u dokumentu ističe da želi zatvoriti otvorena poglavlja zajedničke historije i razvijati odnose s Crnom Gorom zasnovane na povjerenju i pomirenju.

Ipak, upozorava da jednostrani potezi crnogorskih vlasti mogu dodatno opteretiti odnose dvije zemlje i oslabiti podršku hrvatske javnosti i političkih aktera članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.

Zagreb poručuje da bi mjerljiv napredak u rješavanju osam spornih pitanja omogućio Hrvatskoj da podrži uspješan završetak pristupnih pregovora Crne Gore, a potom i ratifikaciju njenog pristupnog ugovora.

Time se neriješena bilateralna pitanja nameću kao važan faktor u završnoj fazi evropskih integracija Crne Gore.