Inicijativa u Hrvatskoj: Ulice nazvati imenima žrtava sistema '90-ih

Inicijativa mladih za ljudska prava je pokrenula inicijativu za imenovanje pet ulica i trgova po ljudima koji su nevini stradali u 90-im godinama u Hrvatskoj, javlja Anadolu Agency.

Inicijativa predlaže imenovanje Parka obitelji Zec, Ulice Josipa Reihl-Kira, Ulice Milana Levara, Ulice Slobodana Budaka i Ulice Vladimira Primorca. Riječ je o vrsti simbolične poruke ili reparacije za zločine i nepravde nanesene državljanima Republike Hrvatske tokom 90-ih godina, koji su pali kao žrtva nedemokratskog režima i nastojanja tadašnjih vlasti, naglasili su u Inicijativi, u vrijeme nacionalističkog ludila i rata.

Riječ je o osobama koje su u teškim vremenima zadržale temeljne ljudske vrijednosti, javio je dopisnik AA.

Inicijativa je pokrenuta uz pomoć partnera i prijatelja koji smatraju kako je suočavanje s prošlošću izrazito bitno za izgradnju zdravog društva temeljnog na prisjećanju svih nevinih žrtava i osoba koje su se tokom života zalagali za vrijednosti pravde, istine i mira. U Inicijativi su istakli kako ne zahtijevaju preimenovanje postojećih ulica ili trgova, nego imenovanje još neoznačenih prostora koji su izgrađeni ili u izgradnji.

Sven Milekić i pozorišni reditelj Oliver Frljić naglasili su kako im je cilj pokazati kako današnje društvo cijeni osobe koje su zbog svoje manjinske pripadnosti ili ustrajnosti u borbu za pravdu pali kao žrtve nacionalizma i režima koji nije pružio potporu ugroženim osobama.

Godine 1991. Zagrepčanin Mihajlo Zec ubijen je ispred svoje kuće, a njegova su supruga Marija i dvanaestogodišnja kćer Aleksandra otete i smaknute na Medvednici. Počinitelji su bili pripadnici pričuvnog sastava MUP-a, a iako poznati, do danas nisu osuđeni za taj zločin. Slučaj Zec poprimio veliko simboličko značenje te postao jedan od najpoznatijih slučajeva ratnog zločina.

Za vrijeme najžešće ratne propagande, Josip Reihl-Kir kao zapovjednik osječke policije, pokušavao je i uspijevao primiriti sugrađane s obje strane. Ubijen je u julu 1991. godine u zasjedi na ulazu u selo Tenja. Istakao se kao mirotvorac te tragično stradao obavljajući policijsku dužnost.

Branitelj i svjedok ratnih zločina Milan Levar ubijen je u svojoj radionici u Gospiću u augustu 2000. godine, nakon što mu je podmetnuta eksplozivna naprava, a počinioci do danas nisu poznati. Levar je prethodno javno progovorio o ratnim zločinima te Haaškom sudu pružio informacije o ratnim zločinima u Gospiću.

Slobodan Budak u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine podnio je ostavku na mjesto javnog tužioca, kako ne bi učestvovao u progonu studenata i disidenata. Odbio je i zabraniti jedan broj Hrvatskog tjednika, za posljedicu čega godinama nije mogao otvoriti advokatsku kancelariju. Nakon uspostave hrvatske nezavisnosti, Budak je bio jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora.

Vladimir Primorac je 1972. godine, nakon Hrvatskog proljeća, kao sudac tadašnjeg Okružnog suda u Zagrebu odbio osuditi Vladu Gotovca i ostale disidente i studente, jer nije našao elemente kršenja postojećih zakona. Kao posljedica navedenog, Primorac je izbačen iz sudstva i do demokratskih promjena radio je kao advokat. Istakao se kao borac za nezavisnsot sudova i borac za ljudska prava.

Inicijativa mladih za ljudska prava javila se Odboru za imenovanja naselja, ulica i trgova još 2011. godine. Uprkos tome površina za koju je imenovanje predloženo do danas nije imenovana, iako je slobodna i primjerena za imenovanje, a predloženo ime, ističu članovi ove inicijative, ni po čemu nije sporno.

"Budući da se u slučaju svih ranije predloženih imenovanja nedvojbeno radi o osobama koje su zaslužile visoku počast imenovanja javne površine te da su za to predložene novoizgrađene javne površine koje je ionako potrebno imenovati, sada inicijativu upućujemo nanovo. Očekujemo kako će o ovoj inicijativi Odbor raspravljati, u nadi kako će se ulice konačno imenovati. Sva predložena imenovanja predložena su za lokaciju novoizgrađenog naselja sa zapadne strane Selske ceste, na mjestu nekadašnje vojarne. Dio tamošnjih ulica već je izgrađen, a dio će uslijediti", istaknuo je Sven Milekić, član Inicijative .

"S obzirom kako se na prostoru novoizgrađenog naselja radi o nizu novih javnih površina koje je nužno imenovati, sada predlažemo cjelovito, tematsko, imenovanje čitavog naselja, tj. svih novoizgrađenih, a službeno bezimenih javnih površina", rekao je Milekić.

Nužnost imenovanja novih ulica zasebnim imenima, potrebna je zbog uspostavljanja urbanističkog reda i olakšavanja snalaženje u gradu. Za imenovanje Parka obitelji Zec predlaže se površina koja je u javnom vlasništvu i za koju je proveden i arhitektonsko-urbanistički natječaj za uređenje te ishođena lokacijska dozvola, utoliko ne mogu postojati katastarske prepreke imenovanju koje može uslijediti odmah, ističu u Inicijativi i dodaju:

"Nadamo se kako će aktualni saziv Odbora pokazati više društvene odgovornosti od onoga u prethodnom sazivu te da će predmetna imenovanja konačno uslijediti, a Zagreb dobiti sve sada predložene ulice."

Ovu inicijativu su podržali predsjednik Republike dr. Ivo Josipović, bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog Sabora Milorad Pupovac, pozorišni reditelj Oliver Frljić, univerzitetska profesorica Nadežda Čačinović, televizijski voditelj Aleksandar Stanković, novinar i kolumnist Boris Dežulović, akademik Predrag Matvejević, književnik Miljenko Jergović, sveučilišni profesor i aktivist za ljudska prava Zoran Pusić, mirovna aktivistica Vesna Teršelič te druge osobe iz akademskih, kulturnih, umjetničkih, novinarskih i aktivističkih krugova, njih ukupno 99.