Hrvatska u nedjelju bira lokalnu vlast

Hrvatska u nedjelju bira lokalnu vlast, pravo odlučivati ko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije te ko će biti u predstavničkoj vlasti, ima tri miliona 660 hiljada birača.

Birat će 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštinu Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.

S posebnim zanimanjem čeka se ishod izbora u četiri velika grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a za sada je izvjesno da će sva četiri dobiti nove gradonačelnike, jer je dugogodišnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nedavno umro, a Andro Krstulović Opara, Veljko Obersnel i Ivica Vrkić se nisu ponovno kandidirali.

Bira se manje vijećnika i zamjenika

Novost je da ćemo ove nedjelje birati manje zamjenika načelnika i gradonačelnika, ali i članova predstavničkih tijela nego 2017., tako ćemo u skupštinu Zagreba birati 47, umjesto 51 gradskog zastupnika.

Broj članova predstavničkog tijela ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se bira, najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do hiljadu stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 hiljada.

Kad je, pak, riječ o zamjenicima, njihov će broj, također, ‘veže’ uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250 hiljada stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100 hiljada stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250 hiljada stanovnika, takva je primjerice Ličko-senjska, te gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10.000 do 100 hiljada stanovnika i gradonačelnik grada koji je sjedište županije.

Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10 hiljadastanovnika nemaju zamjenike.

Čelnici izvršne vlasti biraju se većinom glasova, dakle da bi bili izabrani već u nedjelju moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali. Ne uspije li to nikome, za dvije će se sedmice, 30. maja, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova.

Drugi izbori u epidemiji koronavirusa

Pravo birati lokalnu vlast imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode diljem Hrvatske. Na nedjeljnim izborima od 7 do 19 sati bit će otvoreno 6.572 biračkih mjesta.

Glasati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

To vrijedi i za birače koji su se nakon potresa raselili s Banovine, oni neće moći glasovati u drugim mjestima.

Na samoj Banovini, gdje je potres oštetio i zgrade u kojima su ranije bila biračka mjesta, izbori će biti organizirani i u 25 šatora.

Lokalni izbori drugi su koji se provode u epidemiji koronavirusa. Mjere zaštite slične su onima koje su se provodile na izborima za Hrvatski sabor u srpnju prošle godine, novost je da su sada maske obvezne, a razmak povećan s metra i pol na dva.

Kao i prošle godine, preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, provjetravanje prostora, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu. I na lokalnim će izborima moći glasovati birači koji su u izolaciji i imaju covid i oni koji su u samoizolaciji.

Lokalni su izbori zahtjevni za provedbu, o tome svjedoči i podatak da je za njih tiskano gotovo 14 milijuna glasačkih listića, čak 1. 232 vrste.

Izbore će motriti više od deset i pol hiljada promatrača.