Hrvati su uporedili standard u Hrvatskoj i Srbiji: Razlika veća nego u vrijeme bivše Jugoslavije

Iako se Hrvatska dobro ekonomski oporavlja od pandemije, po čemu je među rekorderima EU, trebat će još godina da se nadoknadi ekonomski pad nakon svjetske krize 2008, pišu hrvatski mediji. 

Naime, istraživanje pokazuje da je situacija u hrvatskoj regiji Slavonija dosta zabrinjavajuća i odražava šire ekonomske i društvene izazove s kojima se regija suočava.

Fragmentacija Hrvatske u specijalizirane ekonomske cjeline (Zagreb za IT i birokratiju, Dalmacija za turizam), dovela je do toga da Slavonija, koja se oslanja na prehrambeno-prerađivačku industriju i poljoprivredu, zaostaje u razvoju.

Trending

Božićna misa u sarajevskoj Katedrali: Neka se na blagdan života čuje glas protiv svakoga nasilja

Iako su te industrije ključne za lokalnu ekonomiju, njihova slaba produktivnost i nedovoljni izvoz otežavaju napredak.

Iseljavanje mladih je dodatno pogoršalo demografsku sliku, ostavljajući regiju s starijim stanovništvom i praznim školama. U kombinaciji s visokom stopom siromaštva, Slavonija se suočava s izazovima koji su sličniji onima u Srbiji, uprkos općem višem standardu u ostatku Htvatske. 

Nezaposlenost je veća nego u većem dijelu Srbije

Situacija u Slavoniji i dalje je izuzetno teška, posebno u kontekstu nezaposlenosti i siromaštva. Dok Hrvatska općenito bilježi smanjenje siromaštva, Slavonija se suočava s suprotnim trendom, što dodatno produbljuje socijalne i ekonomske razlike unutar zemlje.

Stopa siromaštva koja raste do alarmantnih 31,3% ukazuje na ozbiljne probleme, piše Index.hr. 

Izgubljeno desetljeće, proizašlo iz globalne ekonomske krize 2008. godine, ostavilo je duboke posljedice, a Slavonija je najteže pogođena. U usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske, poput Zagreba i obalnih županija, Slavonija nema diversificiranu ekonomiju koja bi joj omogućila otporniji oporavak.

Ovo stanje ukazuje na hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijama koje bi se fokusirale na dugoročne promjene i podršku lokalnim zajednicama, kako bi se preokrenuli negativni trendovi i omogućila održiva budućnost Slavonije.

U Srbiji, iako postoje regije slične Slavoniji koje se bore s razvojem, poput juga zemlje, postoji i brži ekonomski rast u urbanijim područjima, kao što je Beograd. To stvara kontrast između prosperitetnijih i siromašnijih regija, dok u Slavoniji taj razvojni razdvojenost postaje još izraženija.

Također, visoka stopa nezaposlenosti u Slavoniji, koja je veća nego u većem dijelu Srbije, dodatno naglašava problem. Hrvatska, iako s višim standardom, ne uspijeva pružiti adekvatne mogućnosti zapošljavanja, što dodatno potiče iseljavanje mladih.

U Srbiji, iako mladi također iseljavaju, situacija je donekle kompliciranija, jer mnogi mladi ljudi traže bolje prilike u većim gradovima unutar zemlje, dok Slavonija gubi značajan broj stanovništva prema bogatijim državama EU.

U zaključku, iako Hrvatska kao cjelina napreduje, Slavonija se suočava s izazovima koji je čine sličnijom nekim dijelovima Srbije, što ističe potrebu za hitnim reformama i podrškom kako bi se preokrenuli negativni trendovi i osigurala održiva budućnost za ovu regiju.