Hrvatska: Održiva energija na čekanju zbog spornih procedura

Hrvatska danas finansijski podupire instaliranje fotonaponskih ćelija na porodičnim kućama, ali službena državna procedura uslijed raznih kontroverzi izaziva veliko nezadovoljstvo u javnosti.

Prošlogodišnje državno tj. javno sufinansiranje ugradnje fotonaponskih ćelija na porodične kuće, još uvijek generiše nemalu zbunjenost i nezadovoljstvo među onima koji su aplicirali. Barem je tako sudeći prema informacijama koje dopiru do redakcije Deutsche Wellea.

No u međuvremenu je raspisan i novi konkurs, pa je krajnje vrijeme da se makar donekle raspetlja onaj prethodni. Sagovornici Deutsche Welle-a koji su već bili aplicirali za dotično sufinansiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koje pokriva do 50 posto realiziranog ulaganja, odlučili su ostati anonimni za ovu priliku. Možda će to ubuduće iznova poduzeti, a ne bi željeli da im netko od nadležnih zamjeri na ovakvom očitovanju.

Trending

U znak solidarnosti s žrtvama: Učenici Bošnjačke gimnazije u Sarajevu u školu došli odjeveni u crno

Jedan od njih, izuzetno je ogorčen iskustvom koje je doživio u procesu konkursa. Sa svojom porodicom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postavio je lani na kuću tzv. solare u nazivnoj snazi koja je odgovarala propozicijama, kao što je bilo i s ostalim parametrima njihove investicije i prijave – bar su oni mislili tako.

"Konkurs je otvoren u novembru, trajao je do kraja godine", kaže on, „ali rješenje uporno nije stizalo. Neki dan smo slučajno uočili da se raspisuje novi konkurs, pa smo poslali upit o ishodu prethodnog. Poručili su nam da prijava nije 'prihvatljiva', ali su je ipak proslijedili nadležnim tijelima."

Sumnja se i na sabotažu

„Ništa više nisu pojasnili, a zanimljivo je i to da nigdje nije objavljen popis dobitnika, niti podatak o tome koliko ih je bilo i koliko je novca razdijeljeno. Tada se govorilo o 12,4 miliona eura na raspolaganju za tu svrhu, uz 12 hiljada prijavljenih kandidata", napominje sagovornik i dodaje kako je prije toga imao problema i s Hrvatskom elektroprivredom, kod priključenja na mrežu.

I to velikih problema, s obzirom na punih 10 mjeseci čekanja za početak, zatim „beskrajnu prepisku" i „niz pogrešnih računa", pa još gotovo 10 mjeseci neizvjesnosti. Njegov je dojam, ni manje ni više, da HEP sabotira solarizaciju – nema drugo tumačenje za toliki nered.

Druga sagovornica, ugradila je solarne panele na kuću u Istarskoj županiji. „Sve je bilo gotovo i spremno za proizvodnju još u decembru prošle godine. Onda smo četiri mjeseca čekali da nam HEP postavi dvosmjerno brojilo, a sada i dalje čekamo na ugovor, da konačno počnemo proizvoditi. Već je bilo smiješno – doslovno sam skoro svake sedmice bila na šalteru HEP-a, pa svaki put od službenika dobivala druge informacije. Osobno sam išla jer na mailove uopće ne odgovaraju", rekla nam je ona.

Konačno, prepričala je da se za fondovsku potporu nije ni prijavljivala, po savjetu majstora koji je instalirao solare njezinoj porodici.

On joj je rekao da to ima smisla ako se već pobrinula za „vezu", dok u protivnom „nema šanse" na konkursu. Povjerovala mu je jer ni sam nije uspio dobiti potporu, „mada sve te procedure i dokumentaciju ima u malom prstu".

Deutsche Welle-u je uto stigao odgovor od spomenutog državnog fonda, provoditelja konkursa za dodjelu sredstava. Najprije, ipak nije tačno da je 12 hiljada aplikanata predalo prijavu za onih 12,4 miliona, nego njih tačno 2341. „Svi zahtjevi su obrađeni", nadalje saznaje, „a dosad je odobreno njih 1181, za što je isplaćeno 4,4 miliona eura. Međutim, tokom obrade uočeno je da značajan broj prijavljenih kuća ujedno ima kategorizaciju za iznajmljivanje smještaja ili ugostiteljske djelatnosti ili oboje."

"Tukci ne znaju prikupiti dokumentaciju"

Stoga je slanje obavijesti o (ne)prihvaćanju zahtjeva prolongirano radi traženja tumačenja nadležnog ministarstva, vezano za status tih aplikanata. Oni koji se po tumačenju ne budu u poreznom smislu smatrali nositeljima privredne djelatnosti, dobit će odobrenje za sufinansiranje. Oni koji iz nekog razloga nisu na prošlogodišnji poziv dostavili svu potrebnu dokumentaciju, a udovoljavaju propisanim uvjetima, imaju priliku prijaviti se za novi javni poziv za koji zaprimanje prijava počinje 4. novrembra.

Do tog datuma će svi koji još nisu obavješteni o obradi svog zahtjeva, dobiti obavijest s detaljnim obrazloženjem nedostataka u prijavi te uputama za ubuduće.

Umjesto zaključka, DW prenosi reakciju sagovornika, kojem su pokazali odgovor fonda: „Nemamo iznajmljivanje", rekao je on, „a ni bilo kakvu drugu privrednu djelatnosti na toj adresi. Za nepotpunost dokumentacije su bili rekli da će odmah javljati za nadopune, pri čemu gubiš redni broj, ali nisi odbijen. A sad kažu da je obrađeno sve, i samo je pola nas dobilo pare, a ostali iznajmljuju ili su tukci koji ne znaju sabrati 10-12 papira? Odgovor poštom spominju tek kad ih se pita, čak 10 mjeseci poslije? I za upute o popravljanju grešaka kažu, tek kad ih novinar pita, da će ih svima poslati, znači, u ovih 13 radnih dana prije novog konkursa!"

Dodajmo tome još kako je onu zabunu oko 12 hiljada aplikanata izazvala činjenica da je uz navedeni javni poziv u međuvremenu bio aktivan i širi konkurs za energetsku obnovu kuća generalno. Tu je posrijedi bio iznos od 120 miliona eura na koji se zaista javilo 12 hiljada kandidata, a među njima je i dio onih čija se prijava odnosila na ugradnju solara.

No uzimajući u obzir očito pogolemi „šum u komunikacijama" između nadležnih institucija i zainteresirane javnosti, i niz dubioza koje spominju sagovornici portala, teško je ukupnu proceduru poticanja korištenja obnovljivih izvora u kućanstvima nazvati uspješnom i kvalitetno provedenom.

Energetska demokratizacija kao privid

Pritom veoma indikativno zvuči ovdje iznesena primjedba na postupanje državnog HEP-a, odnosno države kao regulatora u tom sektoru općenito, ako se ima u vidu povijest ove materije. Hrvatska je dugo zanemarivala mogućnosti razvoja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

To se dugo odnosilo i na sam HEP koji tek u novije doba poduzima određene investicije u tom smjeru, a pogotovo su pogođeni bili građani. Otežano ulaganje i popratne procedure bili su napadno kontrastirani posve drukčijim, benevolentnim pristupom spram komercijalnih privatnih investitora kojima se podredio čitav javni sustav.

Dugo je tako u RH pojam suvremene energetske demokratizacije bio ono što narod obično naziva „misaona imenica". Uslijed toga nisu mogle zaživjeti ni građanske energetske zadruge, ali se profitno ulaganje u vjetroparkove i solarne elektrane, zbog povlaštenog statusa ulagača i javno subvencionirane otkupne cijene njihove energije, svrstavalo među najbolje komercijalne poslove u Hrvatskoj.

Danas kad se za građansku energetiku odvajaju desetine miliona javnih eura, još uvijek nema mnogo razloga za zadovoljstvo – prema iskustvu sagovornika. No poželimo im da se takav trend preokrene i da ostvare željeno, u ime spomenute demokratije i očuvanja prirode.