Grlić Radman: Ako se izbori u BiH održe na stari način - politička eutanazija Hrvata

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman govorio je za Novi list o pregovorima (neuspjelim) u Neumu oko izmjena Izbornog zakona.

"To je zakašnjeli proces koji je pravi zamah dobio zadnjih šest mjeseci. Kada pogledate 22 godine unazad vidite da su na djelu puzajući procesi u kojima su izravnim intervencijama visokih predstavnika dijelovi izbornog zakona prilagođavani političkim trenucima. A onda se pokazalo da je na djelu bio zapravo jedan politički inženjering koji je rezultirao političkom diskriminacijom Hrvata. Naime, time su ostali bez svojih temeljnih političkih prava konstitutivnog naroda koji su bili predviđeni slovom i duhom Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, a na koncu samim time Ustavom BiH", rekao je Grlić Radman.

Na pitanje koja je uloga Hrvatske u ovom procesu, on je rekao:

Trending

Težak udes u BiH: Četiri osobe povrijeđene, među njima i beba

"Ovdje se radi o ostvarivanju vanjsko-političkih ciljeva, odnosno europske perspektive BiH. Za stjecanje kandidacijskog statusa ona mora ispuniti čitav niz kriterija. Da bi to postigla mora poduzeti odgovarajuće reforme i time postati politički stabilna i institucionalno funkcionalna. Hrvatska je članica EU-a koja jedina graniči s BiH i baš joj je zbog toga u interesu da ta susjedna zemlja bude stabilna i sigurna. Uz to, Hrvatska je potpisnica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i imamo stanovitu političku odgovornost za stabilnost BiH. Osim toga, Hrvati u BiH su konstitutivan i povijesno autohtoni narod koji je ovog trenutka u najlošijem položaju. Politički predstavnici Hrvata su u zadnjih nekoliko mjeseci pokazali izuzetnu kooperativnost i prvi ponudili konkretna rješenja te bili spremni na kompromise. Ali na koncu ipak znaju koja je njihova crvena linija koju nikada neće prijeći. Što bi oni više trebali učiniti da bi se postigao dogovor?".

Također je dodao:

"Ukinuti sami sebe kao politički narod ? Njih je oko 500.000, najmalobrojniji su i zbog toga su najranjiviji. Povijesno, uvijek je stabilnost BiH ovisila o dogovoru Srba, Bošnjaka i Hrvata. Tako je i sada. Nije bitno koliko kojeg naroda ima. Hrvati moraju biti ravnopravno zastupljeni i legitimno politički predstavljeni, a to se može jedino ostvariti promjenom izbornog zakona. To što žele Hrvati nije traženje nekog specijalnog statusa. Uz to, izborni je zakon je bio više puta mijenjan na njihovu štetu. Pa već treći puta predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH biraju pripadnici drugog naroda. To znači da su bili majorizirani i da nemaju svog člana Predsjedništva. No, ako se opet dogodi ono što se ne bi smjelo dogoditi, da se izbori održe na stari način i u neregularnim uvjetima, to bi značilo političku eutanaziju Hrvata. A posebno za hrvatsku poziciju postoji opasnost da im se izaberu predstavnici u Domu naroda jer time bi se izgubio taj mehanizam obrane vitalnog nacionalnog interesa".

Na pitanje ima li Hrvatska dvije politike prema našoj zemlji, on je rekao:

"Kada govorimo o politici Vlade onda moramo gledati sveobuhvatno. I gledati što se učinilo u prethodne 22 godine, ali i ono što je ova Vlada učinila u jednom vrlo kratkom razdoblju. Sudeći po reakcijama samih Hrvata u BiH dosad ni jedna Vlada nije bila toliko aktivna i prisutna kao što je ova na čelu s Andrejom Plenkovićem. Ova Vlada nastoji pomagati kroz sve resore baš iz razloga stvarnog opstanka hrvatskog naroda u BiH. Recimo, zadnja odluka Vlade da pomogne tamošnje javno zdravstvo slanjem 40 milijuna kuna bolnici u Mostaru. A tu je i premijerov odlazak 13. prosinca prošle godine u Sarajevo kako bi smirio političke tenzije i poslao odgovarajuće poruke protiv bilo kakvog oblika separatizma, ali i bilo kakvog oblika unitarizma koji jednako štete stabilnosti BiH.

Premijer je uputio jasne poruke partnerstva i prijateljstva. Dva tjedna nakon toga, ponovo sam otišao u Sarajevo kako bi sa svojom kolegicom dogovorio održavanje zajedničke sjednice dviju Vlada u Hrvatskoj. Na njoj bi se trebalo razgovarati o zajedničkim pitanjima kao što je energetika, prometna infrastruktura, poljoprivreda i razna druga područja suradnje koje sve države imaju, a osobito one koje su susjedne. S BiH također dijelimo više od tisuću kilometara zajedničke granice. I tu hrvatska Vlada aktivno radi. Ona je BiH učinila vidljivijom nego je to ikada bio slučaj.

A što se tiče gospodina Milanovića, on želi ostaviti dojam da se nakon godina političkih lutanja, zapravo priključio našim političkim nastojanjima, odnosno da je konačno i sam uvidio tu potrebu za podrškom hrvatskom narodu u BiH. Prisjetimo se, on je 2010., kratko prije nego je postao premijer, podržavao Željka Komšića na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je u to tijelo već ranije bio izabran glasovima Bošnjaka. Nažalost, moram istaknuti da je on među glavnim krivcima za ovo stanje u BiH. Jer baš se za vrijeme njegove Vlade, kada je Hrvatska ušla u EU, bilo dovoljno političkog prostora da se snažno zauzme za pitanje i položaj hrvatskog naroda u BiH. Tu je bila propuštena prilika. Ova Vlada sada pokušava riješiti baš one probleme koje je Milanović dok je bio premijer propustio riješiti".