Dritan Abazović: 'Ako je neko na meti Rusije, to smo mi, BiH i S. Makedonija'

"Crna Gora je članica NATO-a i svoju vanjsku politiku neće mijenjati ni milimetar, naročito ne u kriznim situacijama, a najnovija kriza oko Ukrajine prilika je za brže uključenje u EU", rekao je Dritan Abazović, koji je od crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića dobio mandat za formiranje nove vlade.

On je istaknuo da je u kontekstu trenutnih događanja u Ukrajini za Crnu Goru važno da ima vladu nakon što je vlada premijera Zdravka Krivokapića početkom februara izgubila povjerenje zastupnika u crnogorskom parlamentu, prenosi Hina.

U situaciji velikog sukoba kakav je sada velike države "imaju mogućnost zapaliti male vatre na drugim mjestima", ističe Abazović.

Trending

U utorak isplata penzija. Evo kada se penzioneri mogu nadati novčanoj pomoći

"Ne kažem da je ovo prijetnja za Crnu Goru, ali ako postoje zemlje koje su mete, to su samo tri zemlje – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija", upozorio je Abazović.

Abazović ističe da na globalnom planu zemlja može iskoristiti ovu situaciju kako bi ubrzala put ka punopravnom članstvu u EU.

Mora pronaći još 8 zastupnika

Govoreći o konceptu manjinske vlade koji je predložio, rekao je da je to iznuđeno rješenje te da ima podršku 41 zastupnika od ukupno 81, koliko ih je u crnogorskom parlamentu. No za usvajanje ključnih zakona iz područja pravosuđa te za izmjenu izbornog zakonodavstva potrebna je tropetinska većina i podrška 49 zastupnika. Da bi je imao, Abazović mora osigurati podršku prosrpske Socijalističke narodne partije, čije se članstvo protivi ulasku u manjinsku vladu.

Čelnicima SNP-a Abazović je dao rok do nedjelje da odluče hoće li podržati njegov koncept manjinske vlade.

Upitno je i zakazivanje sjednice parlamenta na kojoj bi bila izglasana vlada koju bi Abazović predložio jer prosrpski Demokratski front koristi ustavne procedure da održavanje te sjednice odgodi do kraja ljeta.

Predsjednik Milo Đukanović odluku o dodjeli mandata Abazoviću donio je nakon konzultacija s parlamentarnim strankama, no u njima nisu sudjelovali Demokratski front (DF), Demokrate Alekse Bečića i manje stranke dosadašnje parlamentarne većine koje se protive formiranju manjinske vlade.