Otkriveni detalji sporazuma: Šta su tačno dogovorili Vučić i Netanyahu?

Vlade Srbije i Izraela, odnosno njihova nadležna ministarstva odbrane, potpisali su "Opšti sigurnosni sporazum o razmjeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka u oblasti odbrane".

Na zahtjev Vlade Srbije, Odbor Skupštine Srbije za odbranu i unutrašnje poslove jučer je, 29. aprila, većinom glasova podržao sporazum, čime je omogućena njegova privremena primjena prije nego što bude formalno usvojen u Narodnoj skupštini. Hitnost primjene, kako se navodi, proizlazi iz očekivane isporuke vojne opreme iz Izraela, namijenjene opremanju Vojske Srbije.

"Što raniji početak primjene predloženog sporazuma omogućio bi što ranije potpisivanje i stupanje na snagu ugovora u vezi sa opremanjem sredstvima naoružanja i vojne opreme i unaprjeđenje operativnih sposobnosti Vojske Srbije", navodi se u dokumentu do kojeg je došao BIRN.

Trending

Prvomajska poruka SSSBiH: Radnik u BiH nije trošak, čovjek je s dostojanstvom, porodicom i pravima!

Milijarde za državu koja čini genocid

Očekivana nabavka najvjerovatnije je povezana sa izraelskom kompanijom za proizvodnju naoružanja Elbit Systems. Početkom prošle godine, Elbit Systems je Srbiji prodao napredne artiljerijske sisteme i dronove u vrijednosti od 335 miliona dolara (559 miliona KM). U augustu 2025. godine potpisan je još jedan ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara (2.6 milijardi KM) za isporuku dronova, raketa dugog dometa, sistema za elektronsko ratovanje i druge vojne opreme Beogradu. BIRN je u maju takođe javio da Srbija planira da na svojoj teritoriji proizvodi dronove zajedno sa Elbitom, što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kasnije i potvrdio.

Paralelno, izvoz oružja iz Srbije u Izrael već je porastao 42 puta od 2023. godine, dostigavši prošle godine 114 miliona eura, uprkos optužbama da je Izrael počinio genocid u Gazi i pozivima stručnjaka Ujedinjenih nacija za ljudska prava da se obustave isporuke oružja ovoj državi.

Bogdan Radovanović, narodni poslanik opozicionog Zeleno-lijevog fronta (ZLF), koji je glasao protiv sporazuma na sjednici Odbora za sigurnost, rekao je za BIRN da nijedan predstavnik Ministarstva odbrane nije dao detaljno objašnjenje zašto je ovo hitno niti da li ima veze sa različitim poslovima sa kompanijom Elbit Systems.

06.04.26. 13:50

Naoružavanje u regiji diže tenzije, vojni stručnjak: "BiH stagnira, nema plan za razvoj vojske"

"Nisu mi razjašnjene ni dileme šta tačno znači ‘uzajamna zaštita’ i da li će recimo Mosad sada imati ingerencije da ‘uzajamno štiti’ zajedničke tajne podatke i na našoj teritoriji", kaže Bogdanović koji ističe da se protivi sporazumima sa zemljom za koju smatra da vrši genocid u Gazi.

Inicijativa za sporazum je potekla od Izraela, nakon čega su održane dvije video konferencije tokom kojih su dogovoreni detalji sporazuma, navodi se u obrazloženju koji je dostavljen članovima parlamentarnog odbora. U sporazumu do kojeg je došao BIRN, navodi se da će u Srbiji za njegovu primjenu biti zaduženo Ministarstvo odbrane, dok je u Izraelu to Direkcija za sigurnost odbrambenog sistema (DSDE), poznatija kao Malmab, tijelo u okviru Ministarstva odbrane Izraela koje djeluje i u obaveštajnom kapacitetu, jer se bavi pribavljanjem tehnoloških informacija i obaveštajnih podataka u inostranstvu.

Šta se tačno navodi u dokumentu?

Obje zemlje su se saglasile da se eventualni sporovi neće javno objavljivati, kao i da bilo kakav spor ili neslaganje "neće biti predmet nijednog nacionalnog ili međunarodnog tribunala ili suda, niti bilo kog prava": "Svaka strana se obavezuje da se uzdrži od bilo kakvog javnog objavljivanja koje se odnosi na oblasti uzajamne saradnje i aktivnosti u okviru ovog sporazuma, osim ako druga strana to ne odobri u pisanoj formi."

Sporazum predviđa i da obje zemlje imaju pravo da s vremena na vreme šalju delegacije sigurnosnih stručnjaka u posjete teritoriji druge strane "kada je to obostrano pogodno". Sporazum pokriva svaki prenos ili razmjenu tajnih podataka u vezi zajedničkih ulaganja (joint venture), ugovora, kao i "prodaju odbrambenih sredstava, ili naoružanja, praktičnog vojnog znanja ili iskustva (know-how) ili robe dvostruke namjene, softvera ili tehnologije".

Odnosi se na sve pravne subjekte uključene u poslove u oblasti odbrane, bilo privatne ili državne, kao i na svaki prenos tajnih podataka između predstavnika entiteta, njihovih zaposlenih ili konsultanata, bez obzira na njihov status. Odavanje tajnih podataka "trećoj strani" odnosno državnom službeniku, ugovaraču, zaposlenom kod ugovarača ili bilo kojoj "međunarodnoj organizaciji" je zabranjeno. (N je voljela klepiti naš tekst i dok je bila na Av, pa evo sada ponovo klepa, ali sada na Oslo)

U slučaju "povrede sigurnosti" ili sumnje u istu, država u kojoj se to desilo obavještava drugu, započinje istragu, saopštava rezultate istrage i detalje o "preduzetim korektivnim merama" da se to više ne ponavlja.