Crna Gora i koronavirus: Da li će i turizam „oboljeti“

Slika plavog Jadrana obasjanog suncem, miris soli i borova, plaža i barovi – gotovo da se pouzdano može utvrditi da je jedna od najčešćih u maštanjima iza zaključanih brava izolovanih građana regiona.

Ipak, ni blizina takvoj slici u realnosti danas ne znači mnogo.

„Nema velike razlike kad si u kući na moru ili negdje daleko.

„Možda je najveća razlika pogled, jer imam sreće da sa prozora vidim Malu plažu i Stari grad“, kaže Ulcinjanka Ajla Abazović.

Zabrana kretanja od 23 do 5 sati narednog dana predstavlja tek ublaženi režim koji je važio prethodnih nedjelja i ograničavao mogućnost uživanja i onim građanima Crne Gore kojima je plaža – pred kućom.

„Rijetko se izlazi iz kuće zbog trenutnih propisa, svugdje moram sama, pa vrijeme uglavnom provodim razmišljajući kako će izgledati prvi dan poslije ovoga.

„Plan, za sada, glasi ovako: šetnja, pa dojč kafa pored mora“, kaže Ajla.

I ekonomisti traže odgovor na slično pitanje – kako će izgledati „dan poslije“.

„Zvanične procjene štete uslijed djelovanja koronavirusa na crnogorsku ekonomiju nema.

Ipak, sve procjene pokazuju da će šteta biti ogromna“, kaže za srbijanski BBC izvršni direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković.

Ima li razlike na moru i u planinama

Geografija Crne Gore jednostavno dijeli ovu zemlju na planinski sjever i primorje sa zaleđem, u kome je i glavni grad Podgorica.

Epidemiolozi su i na svojoj mapi mogli da ucrtaju sličnu virtuelnu granicu – u planinama nema nijedne opštine gdje je zabilježen dvocifren broj zaraženih.

Najviše registrovanih je u Podgorici – gotovo polovina svih slučajeva, potom u susjednim Tuzima, Nikšiću, primorskim Baru i Ulcinju.

„Kada izuzmemo Tuzi, većina ostalih opština na primorju ima slične stope oboljevanja, a opštine na sjeveru su većinski pošteđene.

To je posljedica neepidemioloških stvari – uvoz slučajeva više se dešavao na jugu zbog karakteristika stanovništva koje tamo živi, koje je imućnije, boljeg statusa, češće putuje“, kaže zasrbijanski BBC epidemiolog Senad Begić.

 U tom dijelu Crne Gore leži i veliki dio prihoda od turizma, a ljeto koje se približava donosi velike neizvjesnosti.

„Nedavno je guverner Centralne banke izjavio da će, ukoliko pandemija potraje do maja, turizam pretrpjeti gubitke od čak 90 posto, što bi značilo gubitak prihoda samo u ovom sektoru od milijardu eura.

„Za sada, posebno usmjerenih mjera za turizam nema – vlada potpuno ignoriše problem ove strateški važne grane, što će, posmatrano u dužem vremenskom periodu, rezultirati problemima sa samom održivosti kompanija koje posluju u sektoru turizma“, kaže Vuković.

Dok stručnjaci u susjednoj Hrvatskoj tamošnje turističke radnike usmjeravaju da pažnju posvete domaćim turistima, u Crnoj Gori bi i to bio problem jer je premali rezervoar potencijalnih gostiju koji ne moraju da prelaze trenutno zatvorene granice.

Zbog svega toga, pogledi svih koji se bave turizmom u Crnoj Gori usmjereni su ka – epidemiolozima.

A oni i dalje nemaju odgovor na ključno pitanje – da li će međunarodna putovanja uopšte biti moguća ove godine.

„Glavni problem je izvan nacionalnih granica – nije problem za određene države, poput Kine, da se epidemija suzbije, ali se postavlja pitanje na duge staze, šta ako komšiluk nije uspio u tome“, kaže pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić.

Zaključak ekonomista je da će 2020. godina biti veoma izazovna.

Dodatni problem predstavlja činjenica da se čak 70 oposto ukupnih noćenja ostvari u individualnom smještaju.

„Kada fizička lica ne budu prihodovala sezonsku rentu, veliki deo stanovništva na primorju će biti ugrožen u ovoj godini“, upozorava konsultant Vuković.

Kakav je prvi odgovor Vlade na ekonomsku krizu

Početkom aprila, vlada koju predvodi Duško Marković donijela je paket mjera koji po mnogo čemu liči na slične pokušaje susjednih zemalja da smanje posljedice zaustavljanja privrede.

„Vjerujem da će naš prijedlog, koji obuhvata brigu za preko 100 hiljada zaposlenih i više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća, zadobiti pozitivan odgovor dobronamjernih.

„Ovo je početak sveobuhvatnih ekonomskih mjera koje ćemo postepeno preduzimati“, rekao je crnogorski premijer na predstavljanju mjera.