Balkanu prijeti novi nestanak struje kao prošlog ljeta. Stručnjak: "Ako se desi ovo, bit će kolaps"

U susret očekivanoj povećanoj ljetnoj potrošnji električne energije na Balkanu, koji je u augustu prošle godine pretrpio jednodnevni strujni "blackout", Institut za energiju jugoistočne Europe (IENE) sa sjedištem u Grčkoj izašao je sa upozorenjem kako postoji prijetnja za sličan nestanak struje u ovom dijelu Europe i ovog ljeta.

"Jugoistočna Europa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pomnim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastaviti da gradi čišću i sigurniju energetsku budućnost", ocjenjuje IENE u analizi pod nazivom "Koliko je jugoistočna Evropa ranjiva na nestanak struje?" podstaknutoj i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugalu.

Spomenuta ranjivost proizlazi, prema istom izvoru, iz nepovoljnog energetskog miksa Grčke koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije.

Trending

Nova teška nesreća u BiH: Kamion udario ženu

Kolaps zavisi od mnogo faktora

"U određenim danima velike solarne ili vetroelektrane mogu obezbediti i do 70 ili 80 posto potrošnje električne energije u zemlji, što je statistika koja odražava uslove kakvi su navodno bili na Iberskom poluostrvu u vrijeme nestanka struje. Slični trendovi prodora obnovljivih izvora pojavljuju se u Bugarskoj i Rumuniji, a zemlje poput Albanije i Crne Gore uveliko su zavisne od hidroenergije, još jednom povremenom izvoru na koji utiču vremenski uslovi", napominju analitičari IENE.

"Donekle se mogu složiti sa zaključkom IENE koji je dosta neodređen i opšti", kaže za Jutarnji list stručnjak sa Zavoda za visoki napon i energetiku zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Božidar Filipović-Grčić.

Čak ako postoje pravovremena ulaganja i pažljivo planiranje, dodaje Filipović-Grčić, to nije garancija da se ovakvi događaji u elektroenergetskom sistemu (EES) ne mogu dogoditi jer to, ističe, zavisi od još mnogo faktora.

08.05.25. 15:40

Lakić o mogućem poskupljenju struje u FBiH: 'Imamo daleko najjeftiniju električnu energiju u regiji'

Kako riješiti problem?

"Kritično, na primjer, može biti isključenje i(li) ispad interkonekcijskih ili drugih dalekovoda koji su znatno opterećeni ili u slučaju ispada velikih elektrana s mreže. Ako to korelira sa velikim udjelom proizvodnje iz obnovljivih izvora i malom inercijom u EES-u, nepovoljnom topologijom mreže i malim brojem interkonekcija na 'čvrsti' sistem sa većom inercijom, vjerovatnost raspada EES-a se povećava. Kasnijim kaskadnim poremećajem mogu biti pogođeni različiti dijelovi", kaže Filipović-Grčić.

Osvrnuo se i na preporuku grčkog instituta da su skladištenje energije u baterijama, reverzibilne hidroelektrane, odziv na potražnju i fleksibilna proizvodnja uz pomoć najsavremenije energetske elektronike ključni za smanjenje rizika od nestanka struje: "Ako na probleme koje donosi masovna integracija obnovljivih izvora u EES, a koji su sami po sebi skupi i nepredvidljivi izvori energije, reagujemo samo na način da u mrežu ugrađujemo dodatne nove i još skuplje uređaje kako bi riješili probleme, trebamo da budemo svjesni da se i ti uređaji kvare, da i njih neko treba da održava, što nije jeftino, i da se kompleksnost upravljanja EES-om povećava."

Nalaz grčkog instituta dolazi u trenutku kada još nisu utvrđeni uzroci nestanka struje na Pirenejima 28. aprila ove godine, koje će od ove nedelje pokušati da utvrdi i krovna organizacija evropskih upravljača elektroenergetskom mrežom ENTSO. Kompletan tekst možete čitati OVDJE.