Andrej Plenković: Rusija je invazijom na Ukrajinu nastavila ono što je počela 2014. godine
Na današnjoj sjednici vlade Hrvatske, premijer Andrej Plenković kazao je kako je Rusija invazijom na Ukrajinu prošle godine samo nastavila ono što je započela 2014. godine.
Na sjednici vlade donesena je i Odluka da će Hrvatska u petak, 24. februara istaknuti ukrajinsku zastavu kako bi obilježila prvu godišnjicu rata u Ukrajini.
"To je čin bez presedana gdje je Rusija izvršila invaziju na slobodni i neovisni, međunarodni priznati teritorij Ukrajine. Nastavila ono što je krenula 2014. godine", rekao je Plenković.
Ivica Puljić: "Misija BiH u UN-u radi prekovremeno"
Hrvatska će sutra obilježiti prvu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu isticanjem ukrajinske zastave, odlučila je hrvatska Vlada na današnjoj sjednici.
"Posljedice agresije bile su nezabilježene i tragične za desetke hiljada ubijenih, milione izbjeglih i prognanih, uništenu infrastrukturu širom Ukrajine. Posljedice ove agresije vidljive su i u Europi, globalno, u Hrvatskoj", rekao je hrvatski premijer, prenosi Hina.
Plenković je podsjetio da je Zagreb podržavao Kijev proteklih godinu dana, kako politički, tako i na diplomatski, financijski, humanitarni i vojni način.
Josep Borell kategoričan: 'Rat u Ukrajini je pitanje cijelog svijeta'
"To ćemo činiti i dalje s punom solidarnošću i uvjerenjem da radimo ispravne korake u svakom trenutku u proteklih 12 mjeseci, a tako će biti i u budućnosti i bilateralno i u okviru međunarodnih institucija", dodao je.
Plenković je kazao i da se jutros susreo s ukrajinskom zajednicom u Hrvatskoj i zahvalio im na "olakšavanju prihvata njihovih sunarodnjaka iz Ukrajine", kojih je, prema njihovim procjenama, u određenim trenucima bilo između 22.000 i 30.000.
Zdenko Lucić, državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, rekao je da je ukupna pomoć Hrvatske Ukrajini prešla 160 miliona eura.
Pored toga, Lucić je izdvojio da je hrvatska Vlada svojim odlukama humanitarno pomogla toj zemlji s iznosom većim od šest miliona eura, a hrvatske tvrtke su donirale hranu i lijekove Ukrajini u iznosu od oko milion eura.
Tenzije između Rusije i Ukrajine počele su i prije invazije na Ukrajinu 2022. godine
Podsjetimo da je 2013. godine dogodila velika diplomatska kriza između Moskve i Kiejva kada je Rusija na području Kerčkih vrata počela graditi naisop u smjeru ukrajinskog otoka Kosa Tusla.
Iako se ovaj konflikt intenzivirao, riješen je nakon osobnog susreta dvojice predsjednika. Gradnja je prekinuta ali u tom trenutku je prijateljstvo ove dvije države zadobilo prve pukotine.
Tokom ljeta 2013. godine, samo nekoliko mjeseci prije potpisivanja Sporazuma o približavanju Evropskoj uniji, Moskva je izvršila ogroman ekonomski pritisak na Kijev i blokirala je uvoz robe iż Ukrajine. U kontekstu tog poteza Moskve, vlada tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Janukoviča, koji je pobijedio na izborima 2010. godine, stavila je na "led" već pripremljeni Sporazum s EU-om.
Janukovič je tako isprovocirao oporbene proteste, koji su na koncu, a u februaru 2014. godine i doveli do njegovog bijega u Rusiju.
Nedugo nakon toga, u martu iskorišten je vakum moći u Kijevu, te je Kremlj iskoristio to kako bi anketirao Krim. Tada se desila cenzura i prema navodima mnogih u tom trenutku je počeo nikad proglašeni rat, sve do februara 2022. godine kada je Rusija počela invaziju na Ukrajinu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
