Predstavljeno drugo izdanje knjige 'Stećci' D. Lovrenovića
Radiosarajevo.ba
Uz učešće člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, danas je u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu održana promocija drugog, dopunjenog izdanja knjige "Stećci - bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka" autora prof. dr. Dubravka Lovrenovića.
Istovremeno je otvorena i izložba slika "Sačuvajmo stećke od propadanja", na kojoj su predstavljena djela Ahmeta Hundura i Nedžada Beganovića.
Prema riječima samog autora, drugo izdanje se od prethodnog razlikuje u dizajnu, zatim u većem broju fotografija, tekst je dosta dopunjen i knjiga je prevedena na engleski jezik.
Kada je riječ o sadržaju knjige, suštinska novina je to što je autor stećke sada stavio u kontekst konfesionalnih prilika srednjovjekovne Bosne onakve kakvi su nastali od sredine 13. stoljeća nakon dislokacije sjedišta bosanske katoličke biskupije iz Bosne u Đakovo.
Prof Lovrenović kaže da se u tom periodu od približno jednog stoljeća, do dolaska franjevaca i njemačkih rudara Sasa, dešava "dekatolicizacija srednjovjekovne Bosne" i promjena konfesionalnog identiteta, prije svega bosanske vlastele, što u znatnoj mjeri korespondira s kasnijom pojavom stećaka, što se može vidjeti iz sadržaja pojedinih epitafa koji su predstavljeni u knjizi.
Inače, kandidatura stećaka za Listu svjetske baštine UNESCO-a odvija se po planiranoj dinamici.
Prof. Lovrenović, koji je član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, najavio je da će se naredni sastanak radnih grupa za izradu nominacijskog dosijea i menadžmentskih planova održati u Beogradu sredinom spetpembra, kada bi trebalo definitivno biti poznat izbor svih nekropola u sve četiri države prema usaglašenim kriterijima.
S obzirom kako je država organizirana i koliko je materijalno jaka, "nešto se i uradi" kada je u pitanju kulturno naslijeđe BiH, a sve to radi grupa ljudi, institucija i entuzijasta, kao što je prof. Lovrenović, ocijenio je član Predsjedništva BiH Komšić.
Komšić kaže da se možda može reći da je to nedovoljno s obzirom da mnogi spomenici propadaju, a što je blago svih nas.
I u strukturama vlasti postoje različiti pristupi šta i kako treba da se radi.
Član Predsjedništva smatra da bi ta rasprava bila odlična kada bi imala svoju racionalnu podlogu, ali pošto prije svega ima političku podlogu (da li će to biti na nivou države ili entiteta), onda sve to ide traljavo, kao i većina stvari koja se na takav način postavi.
- Kada bi se stvari postavile na način da država brine o svom nacionalnom blagu, onda bi to dalo rezultate, smatra Komšić.
fena
Istovremeno je otvorena i izložba slika "Sačuvajmo stećke od propadanja", na kojoj su predstavljena djela Ahmeta Hundura i Nedžada Beganovića.
Prema riječima samog autora, drugo izdanje se od prethodnog razlikuje u dizajnu, zatim u većem broju fotografija, tekst je dosta dopunjen i knjiga je prevedena na engleski jezik.
Kada je riječ o sadržaju knjige, suštinska novina je to što je autor stećke sada stavio u kontekst konfesionalnih prilika srednjovjekovne Bosne onakve kakvi su nastali od sredine 13. stoljeća nakon dislokacije sjedišta bosanske katoličke biskupije iz Bosne u Đakovo.
Prof Lovrenović kaže da se u tom periodu od približno jednog stoljeća, do dolaska franjevaca i njemačkih rudara Sasa, dešava "dekatolicizacija srednjovjekovne Bosne" i promjena konfesionalnog identiteta, prije svega bosanske vlastele, što u znatnoj mjeri korespondira s kasnijom pojavom stećaka, što se može vidjeti iz sadržaja pojedinih epitafa koji su predstavljeni u knjizi.
Inače, kandidatura stećaka za Listu svjetske baštine UNESCO-a odvija se po planiranoj dinamici.
Prof. Lovrenović, koji je član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, najavio je da će se naredni sastanak radnih grupa za izradu nominacijskog dosijea i menadžmentskih planova održati u Beogradu sredinom spetpembra, kada bi trebalo definitivno biti poznat izbor svih nekropola u sve četiri države prema usaglašenim kriterijima.
S obzirom kako je država organizirana i koliko je materijalno jaka, "nešto se i uradi" kada je u pitanju kulturno naslijeđe BiH, a sve to radi grupa ljudi, institucija i entuzijasta, kao što je prof. Lovrenović, ocijenio je član Predsjedništva BiH Komšić.
Komšić kaže da se možda može reći da je to nedovoljno s obzirom da mnogi spomenici propadaju, a što je blago svih nas.
I u strukturama vlasti postoje različiti pristupi šta i kako treba da se radi.
Član Predsjedništva smatra da bi ta rasprava bila odlična kada bi imala svoju racionalnu podlogu, ali pošto prije svega ima političku podlogu (da li će to biti na nivou države ili entiteta), onda sve to ide traljavo, kao i većina stvari koja se na takav način postavi.
- Kada bi se stvari postavile na način da država brine o svom nacionalnom blagu, onda bi to dalo rezultate, smatra Komšić.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
